Zasigurno ste već nekad čuli kako veliki proizvođači sokova i slatkiša plaćaju znanstvenicima da rade 'istraživanja' u kojima bi se pokazalo kako je masnoća iz mliječnih proizvoda, a ne šećer, odgovorna za pretilost (koja je i u Americi, ali i kod nas veliki problem). A sad, čini se, istu stvar radi i alkoholna industrija.
Naime, Wired je nedavno objavio članak u kojem pišu kako veliki proizvođači alkoholnih pića utječu na znanstvenike te da 'umjerena konzumacija alkohola' možda ipak nije tako sigurna, u što nas spomenutim plaćenim istraživanjima pokušavaju uvjeriti.
Pokušavaju nas uvjeriti
Svi bismo voljeli vjerovati da konzumiranje alkohola nije samo zabavno, već i dobro za naše zdravlje, a onda su tu i ta istraživanja koja tvrde kako osobe koje piju do dvije čaše alkohola dnevno žive dulje od ljudi koji uopće ne piju alkohol.
Iz American Heart Associationa pak tvrde kako alkohol može povećati 'dobar' kolesterol, povećati količinu antioksidansa u tijelu te spriječiti krvne ugruške koji mogu dovesti do srčanog ili moždanog udara (iako znamo da zdrava prehrana, vježbanje i propisani lijekovi djeluju pa na prilično isti, ali siguran način).
A tu su i silna istraživanja koja poručuju kako ljudi koji se drže isključivo mediteranske prehrane, koja pak također dopušta umjerenu konzumaciju vina, žive ekstra dugim životom.
Nepotpuna istraživanja
Mnoge studije uspoređivale su umjerenu konzumaciju alkohola s potpunim izostankom alkohola u prehrani te uopće nisu prilagodile svoje rezultate činjenici zbog čega određeni ljudi uopće ne piju alkohol - a upravo ta činjenica, odnosno razlog, vjerojatno se odnosi na neku bolest zbog koje ti ljudi ne piju i zbog koje, kao prvo i osnovno, zapravo uopće nikad nisu ni kotirali dobro na ljestvici dugog življenja.
Također se u studijama zanemaruje činjenica da su osobe koje umjereno konzumiraju alkohol obično imućnije od ovisnika o alkoholu ili pak onih koji ne piju. A svi smo svjesni da veći prihodi osiguravaju bolju preventivnu zdravstvenu zaštitu, zdraviju prehranu i mogućnost češćeg odlaska u teretanu ili, primjerice, na satove joge (ili bilo kakvu vrstu vježbanja uopće).
Naručeno od strane 'alkoholnih lobija'
A ono što je najupečatljivije jest upravo činjenica da su neke od ovih studija naručene od strane alkoholnih lobija, velikih trgovinskih organizacija, ili pak partnera nekih od najvećih organizacija povezanih s proizvodnjom i konzumacijom alkoholnih pića. Također, jasno je da su svi oni ovdje vođeni isključivo materijalnom koristi koju im donose ovakve studije koje potiču konzumaciju alkohola.
No, i nije toliko problematična činjenica da se iskrivljuje istina o prednostima konzumacije alkohola. Kad se ulažu tolike količine novca u to da se alkohol prikaže kao nešto savršeno za osobe koje boluju od srčanih bolesti, stvarne opasnosti alkohola - za koje postoje uistinu čvrsti i nepobitni dokazi - gotovo se u potpunosti umanjuju, i to je ovdje najveći problem.
Svjetska zdravstvena organizacija tvrdi da alkohol može biti kancerogen
Mnogi se ljudi iznenade kada čuju da Svjetska zdravstvena organizacija alkohol klasificira kao kancerogen te ga stavlja u isti koš s azbestom, formaldehidom, cigaretama i mesnim prerađevinama. Ali o tome bismo svakako trebali ozbiljno razmisliti.
Alkohol ne samo da povećava rizik od raka, već može uzrokovati čak sedam tipova raka, sudeći prema nedavnom istraživanju objavljenom u magazinu Addiction. No on se ipak slobodno prodaje i konzumira. I svi ga mi konzumiramo, u manjim ili većim količinama...
