Kako bi vam pomogli da lakše prepoznate što stvarno djeluje a što je samo mit, objavljujemo popis definitivnih (barem za sada) odgovora za neka od najbitnijih pitanja o zdravlju, temeljenih na knjizi 'Your health: what works, what doesn't' (Vaše zdravlje: što djeluje, što ne).
1. Šećer uzrokuje hiperaktivnost
Kratki odgovor: Ne.
Američki je nacionalni institut zdravstva, jasno i glasno dao do znanja da aditivi i boje dodani hrani imaju učinke koji su "Mali i ne sudjeluju u većini slučajeva ADHD-a (hiperaktivnosti)".
Ovaj je mit nastao još sedamdesetih kada je doktor napisao za američku akademiju pedijatara kako je shvatio da je šećer vodeći uzrok hiperaktivnosti. Ali naknadna istraživanja su pokazala da nije tako. Meta-analiza studija o šećeru otkrila je kako nema nikakvog učinka na ponašanje ili kognitivne sposobnosti djece.
2. Sirup za kašalj djeluje?
Kratki odgovor: Ne
Već su neko vrijeme doktori složni u mišljenju kako većina lijekova protiv kašlja ne djeluje. Godine 2014. australski su znanstvenici objavili sličan zaključak da takvi sirupi tipično koriste određene doze kodeina i antihistamina koje su premale da bi bile učinkovite te da čak mogu biti i štetne za djecu.
Sredstva za suzbijanje kašlja koja se daju na recept, poput levodropropizina, izgleda imaju bar neke šanse.
3. Da li maslinovo ulje spriječava bolesti srca?
Kratki odgovor: Da
Kao da vam je potreban još neki razlog da stavljate maslinovo ulje praktički na sve, znanstvenici su otkrili vezu između konzumacije većih količina maslinovog ulja i nižeg rizika od koronarnih i arterijskih bolesti, a njegovi antioksidansi i antiupalni učinci već su otprije dobro dokumentirani.
A tijekom proučavanja starijih žena 2015. godine, španjolski su znanstvenici otkrili kako mediteranska prehrana koja sadrži dosta maslinovog ulja pomaže u smanjivanju rizika od raka dojke.
4. Zašećerena gazirana pića vode do dijabetesa?
Kratki odgovor: Da
Između novih prehrambenih odrednica koja ograničavaju količinu unosa šećera i poreza na gazirana pića koji se postavljaju širom svijeta, takvi napitci nemaju puno toga što govori u njihovu korist.
Ne samo da prekomjerena potrošnja šećera dovodi do brojnih problema, poput karijesa i rasta težine, već je povezana i s dijabetesom Tipa 2.
U usporedbi s onima koji su pili manje od jednog zašećerenog pića mjesečno, oni koji su ga pili dva puta dnevno imali su 26% veći rizik da dobiju dijabetes Tip 2, otkrila je analiza iz 2010.
5. Krema za sunčanje sa zaštitnim faktorom većim od 30 potpuno blokira sunce
Kratki odgovor: Ne
Uprava za hranu i lijekove, koja regulira i kreme za sunčanje, kaže da je važnije da li krema ima oznaku 'široki spektar'. To znači da je zaštita od ultraljubičastih A zraka, ili UVA, proporcionalna zaštiti od ultraljubičastih B zraka. Samo pazite da se redovito mažete.
6. Da li MSG dodaci u kineskoj hrani prouzrokuju glavobolje?
Kratki odgovor: Ne
MSG-u, ukusnom aditivu u hrani za kojeg neki tvrde da uzrokuje glavobolje, bol u prsima i obamrlost, nikada nije znanstveno dokazano da prouzrokuje niti jedan od ovih simptoma. Analiza iz 2006. pokazala je da, iako je bilo prijava o osjetljivosti na MSG, u placebo kontroliranim istraživanjima ta osjetljivost nikada nije bila dokazana.
7. Debljaju li orašasti plodovi?
Kratki odgovor: Ne
Osim ako jedete preko kilu badema dnevno, najvjerojatnije se nećete udebljati od orašastih plodova. Naime, bademi i drugi slični plodovi ispunjeni su s tipovima masti koje se smatraju korisnima u snižavanju lošeg koresterola. Uz to imaju i za srce zdrave omega 3 masne kiseline, proteine i vlakna.
8. Je li hodanje učinkovito poput trčanja?
Kratki odgovor: Da
Ali stvarno, ovisi koji učinak tražite. Ako vas zanima zdravlje srca, onda da, nema razlike. Ali ako vas zanima gubitak težine, jače vježbanje ipak je preporučljivije. A ako se brinete za koljena, trčanje je izgleda korisnije nego što se prije mislilo, tvrdi metaanaliza studija trčanja i koljena.
9. Je li ispijanje voćnih sokova podjednako dobro za vaše zdravlje kao i jedenje voća?
Kratki odgovor: Ne
Ne želite izgubiti sva ta vlakna koja se nalaze u kori i pulpi voća, a budimo iskreni - većina nas ionako ne dobija dovoljno vlakana.
S druge strane, studija iz 2014. koja je uspoređivala sokove od naranče i same naranče, pokazala je kako u formi sokova možete otključati hranidbene tvari poput flavonoida i karotenoida koje ne dobijate konzumacijom cijelih naranči, iako to ne umanjuje nedostatak vlakana.
10. Je li kruh od punog zrna bolji od bijelog kruha?
Kratki odgovor: Ne
Nisu svi kruhovi od punog zrna jednaki, na to morate paziti. Iako se većina bijelog kruha napravljena od samljevenog zrnja zbog čega gubi većinu vlakana, postoji i bijeli kruh od punog zrna koji je jednako zdrav kao i obični kruh od punog zrna.
11. Može li mi biti zlo od vruće kupke?
Kratki odgovor: Da
Vruće su kupke sjajno mjesto za razmnožavanje bacila. Tijekom razdoblja 2011. - 2012. od svih bolesti koje su se razvile u rekreacijskim vodama, 69 od 90 dogodilo se u vrućim kupkama i bazenima.
Najčešći uzročnik bolesti je cryptosporidium, parazit koji može prouzročiti probavne smetnje i dosta je otporan na klor. Ali to ne znači da se trebati držati podalje od vodenih sportova, samo pazite da ne progutate puno vode.
12. Da li kava uzrokuje rak?
Kratki odgovor: Ne
Svjetska zdravstvena organizacija možda je kategorizirala kavu kao "moguće kancerogenu za ljudski mokraćni mjehur", ali znanost to nužno ne potvrđuje.
Naime, kavu konzumira toliko veliki dio stanovništva i toliko je dobro proučena da stvarno nije vjerojatno da je kancerogena, prije bi se reklo da smanjuje rizik od raka.
Isto tako, nećete postati psihopat ako pijete crnu kavu.
13. Da li jaja povećavaju razinu kolesterola?
Kratki odgovor: Ne
Proizvođači jaja mogu odahnuti: godine 2015 prehrambene preporuke američke agencije za hranu maknule su jaja s popisa. Iako jaja sadrže puno kolesterola, što im je dalo reputaciju nezdrave hrane, postoje dokazi kako kolesterol koji se nalazi u njima ne utječe na kolesterol u krvi (koji može dovesti do srčanih problema).
14. Može li se popiti previše vode?
Kratki odgovor: Da
Ako unesete previše vode u svoj organizam (recimo brojne boce vode tijekom ekstremnog vježbanja), vaši bubrezi neće biti u stanju pravilno preraditi svu tekućinu, pa će se količina minerala u krvi razrijediti. To može biti problem kada količina natrija padne, što se zove hiponatremija.
Kako to spriječiti? Za vrijeme vježbanja umjesto vode pijete napitke koji nadomještavaju izgubljene elektrolite, kako bi vašem tijelu osigurali dovoljno energije.
15. Može li jogurt olakšati probavne probleme?
Kratki odgovor: Da
Crijeva prepuna zdravih mikroba zadovoljna su crijeva. Bakterije i drugi organizmi koji žive u našim crijevima pomagaju nam probaviti hranu, pa samim time, ako možete dodati još bakterija preko probiotičkog jogurta, stvari će glatkije teći tamo dolje.
Nemamo još sve odgovore kada su u pitanju bakterije u našem trbuhu (iako znanstvenici istražuju razne načine kako bi ih iskoristili da poboljšaju naše zdravlje), i ne znamo postoji li točno jedna određena vrsta bakterija koju možemo dodati a koja bi riješila sve naše probavne probleme, iako postoje neki dokazi kako postojeći probiotički jogurti pozitivno utječu na probavu.
16. Da li izbjeljujuće zubne paste izbjeljuju zube više od običnih?
Kratki odgovor: Ne
Koliko god zabavne oznake 'znanstveno dokazano' tubama zubnih pasti bile, to baš i nije potpuno točno. Američka udruga zubara tvrdi kako izbjeljujuće zubne paste možda i mogu napraviti nešto na površinskom sloju, ali da bi se došlo do dubokih mrlja, morate se odlučiti na neke ekstremnije tretmane.
Uz to, izbjeljujuće su se zubne paste pokazale kao toksičnije od običnih, pa se njihovo korištenje stoga najvjerojatnije niti ne isplati.
17. Da li je sigurno staviti u mikrovalnu hranu u plastičnim posudama?
Kratki odgovor: Da
... ali samo ako označene da su sigurne za uporabu u mikrovalnoj pećnici.
Istraživanje iz 2014. pokazalo je da ftalati, grupa kemikalija koje čine plastiku savitljivom te koje su moguće su kancerogene, lakše migriraju iz plastike u hranu koja je zagrijana nakon dužeg korišenja. Posude označene kao sigurne za uporabu u mikrovalnoj pećnici ne bi trebale sadržavati te kemikalije, kao niti druge sumnjive kancerogene tvari.
18. Može li gledanje TV-a uništiti vaš vid?
Kratki odgovor: Ne
Kako tvrdi Američka oftamološka akademija, buljenje u LCD ekrane i druge uređaje neće upropastiti vaš vid. Pretpostavlja se kako je mit počeo još u šezdesetima, zbog ondašnjih nepravilnih televizora koji su stvarno emitirali zračenje (a koji su brzo povučeni iz prodaje).
Ako osjećate kako vam oči slabe, najvjerojatnije vam je sam potreban odmor od ekrana.
19. Je li crno vino bolje za nas od bijelog?
Kratki odgovor: Ne
Ovo je jedno od onih odgovora koji se cijelo vrijeme mijenjaju. Nedavno je analizirano preko 30 studija o učincima crnog vina, te je otkriveno da, iako je ispijanje malih količina alkohola svakog dana (jedno piće za žene, dva za muškarce) povezano sa smanjenim rizikom od srčanih problema i dugotrajnijim životom, samo crno vino nema nekakav posebno bolji učinak.
Jedino što bi se moglo reći u njegovu korist je kako crno vino općenito ima manje šećera a više minerala od bijelog.
20. Da li je voda iz boce bolja od one iz pipe?
Kratki odgovor: Ne
Osim ako ne živite u području za koje se zna da ima nečistu vodu za piće, korištenje vode iz boce neće vam baš puno značiti. U stvari, mogli bi propustiti flour, koji je važan za zdravlje zubi.
A trošeći plastične boce definitivno ne pomažete ni okolišu.
Business Insider/Magazin.hr
