Stotine gradova diljem svijeta već je poduzelo mjere izolacije i karantene, a mnogi će im se pridružiti kako se zaraza i dalje širi svijetom. Istraživanje ranijih epidemija pokazuje da poštivanje mjera ima raspon od 0 do 92 posto, a da je ključ u jasnoći.
Ako su upute i jezik nejasni, ljudi donose svoja pravila, pokazuje istraživanje. Važan je i društveni pritisak ostalih da se poštuju mjere.
O čemu ovisi uspješnost karantene?
„Uspješnost karantene ovisi o tome koliko ju ljudi provode, pa je važno znati što ljude tjera da ju poštuju“, ističe Simon Wessely, profesor medicinske psihologije s londonskog King Collegea koji je radio na istraživanju.
„U eri lažnih vijesti dosljedna komunikacija je teška, no neispunjavanje potrebe javnosti za informacijama može biti opasno. Timovi javnog zdravstva moraju davati jasne, stručne informacije, a zatim provjeriti probijaju li se do javnosti“.
Istraživanje objavljeno u časopisu Public Health analiziralo je podatke iz 14 studija iz cijelog svijeta koje su istražile koliko različite skupine ljudi poštuju mjere karantene tijekom epidemija ebole, SARS-a, virusom H1N1 i mumpsa.
Ljudi reagiraju na karantenu na različite načine
Ako ljudi vjeruju da karantena pomaže u usporavanju epidemije, te ako vjeruju da je zaraza opasna, više će poštivati mjere, posebice ako su uvedene brzo.
Rebecca Webster, jedna od autorica istraživanja, naglašava da se pokazalo da ljudi reagiraju na karantenu na veoma različite načine, zbog čega „službenici javnog zdravstva trebaju davati pravovremene i jasne razloge“ za to.
„Naše istraživanje pokazuju da slanje poruke oko dobrobiti mjera može imati odjeka, kao i osiguravanje dovoljnih zaliha hrane, lijekova i drugih potrepština“, zaključila je.
