Općenito se smatralo da tuga i jad nisu dobre za zdravlje, a napose štete srcu. Međutim, analiza koja je deset godina pratila sudionice ispitivanja, pokazuje da su prethodna istraživanja brkala uzroke i posljedice, prenosi u četvrtak BBC.
Stručnjaci, međutim, upozoravaju da osobe koje su u djetinjstvu bile nesretne zbog toga imaju dugoročne posljedice, piše u časopisu The Lancet.
Niz prethodnih studija upozoravao je da je osjećaj sreće važan i određuje koliko dugo će netko živjeti. To se temeljilo na štetnim promjenama izazvanima visokim razinama hormona stresa i padu imuniteta što povećava rizik smrtnosti.
Stručnjaci, koji su proveli istraživanje u Velikoj Britaniji i Australiji, kažu da su te studije zanemarile uzroke te ističu - bolesni ljudi nisu sretni.
Ispitanice su tijekom trajanja studije davale odgovore o svome zdravlju, stupnju sreće i razini stresa. Bez obzira jesu li na pitanje o sreći odgovarale s "nikad", "uglavnom" ili "uobičajeno", to nije imalo nikakva učinka na njihov životni vijek tijekom trajanja studije, navode autori. Ističu da su u obzir bili uzeti drugi zdravstveni faktori i pušenje.
"Bolest vas čini nesretnima, no nesreća vas ne čini bolesnim", zaključuje doktorica Bette Liu, jedna od znanstvenica koja je provodila istraživanje na Sveučilištu Novog Južnog Walesa. "Nismo pronašli nikakav izravan učinak nesretnosti ili stresa na smrtnost, čak ni u studiji koja je u deset godina obuhvatila milijun žena", kaže dr. Liu.
