Svaka treća osoba s poremećajem raspoloženja je prije ove dijagnoze primljena u bolnicu zbog neke infekcije, pokazala je do sada najveća studija takve vrste. Otkrivena je, čini se, jasna veza između infekcije i rizika za razvoj poremećaja raspoloženja.
Svatko može patiti od infekcije, primjerice u trbuhu, mokraćnog sustava ili kože. No, čini se da problemi ne završavaju liječenjem infekcije jer mnogi ljudi kasnije pate od poremećaja raspoloženja.
'Naša studija pokazuje da je rizik za razvoj poremećaja raspoloženja povećan za 62% kod pacijenata koji su prethodno primljeni u bolnicu s infekcijom. Drugim riječima, izgleda kao da imunološki sustav na neki način sudjeluje u razvoju poremećaja raspoloženja', rekao je dr. Michael Eriksen Benrós s danskog Sveučilišta Aarhus i Psihijatrijskog centra Kopenhagen.
Njegov tim znanstvenika iz Aarhusa i Kopenhagena surađivao je i sa stručnjacima sa Sveučilišta Johns Hopkins u SAD-u.
Infekcija utječe na mozak
U istraživanje je bilo uključeno više od tri milijuna Danaca, koji su pregledani između 1977. i 2010. godine. Više od 91.000 njih je imalo poremećaj raspoloženja, a 32% pacijenata je prethodno bilo primljeno na odjel zaraznih bolesti, dok ih je pet posto bilo u bolnici zbog neke autoimune bolesti.
Dr. Michael Eriksen Benrós smatra da se povećan rizik može objasniti činjenicom da infekcija utječe na mozak. 'Normalno, mozak je zaštićen krvno-moždanom barijerom, ali u slučaju infekcija i upala ova barijera slabi.'
