Predsjednik Hrvatskog imunološkog društva prof.dr.sc. Bojan Polić iz Medicinskog fakultet Sveučilišta u Rijeci i predsjednica Hrvatskog epidemiološkog društva prof.dr.sc. Ira Gjenero-Margan iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo potpisnici su članka u kojem dižu glas protiv, po njihovom mišljenju, nepravedne negativne kampanje protiv cijepljenja. Ovu kampanju, pišu, predvode domaći i strani šarlatani koji putem medija plaše stanovništvo dezinformacijama o cijepljenju.
U svom posebnom osvrtu o cjepivu protiv gripe objašnjavaju zašto je, te za koga je posebno važno cijepiti se. Smatra se da preboljenje gripe kod zdrave osobe pruža solidan i doživotan imunitet (zaštitu) na taj soj virusa gripe ili slične sojeve. Pa zašto je onda potrebno cijepiti se svake sezone iznova? Problem nastaje jer se virusi gripe svake godine u manjoj ili većoj mjeri mijenjaju zbog mutacija koje dožive tijekom"putovanja" po zemlji.
Kada promjene građevnih bjelančevina i šećera virusa dosegnu razinu da ga čovjek prepozna kao novi virus, zaštita stečena prethodnim kontaktima s virusom gripe neće spriječiti bolest. Zbog toga većina ljudi više puta tijekom života oboli od gripe, ali je isto tako vrlo rijetko da zdrava osoba oboli od gripe dvije godine za redom.
Osim toga, specifičnost gripe je što svake godine u sezoni gripe cirkuliraju dva ili tri različita tipa virusa gripe, tako da osoba koja više godina nije bila u kontaktu s virusima gripe može, teoretski u istoj sezoni oboljeti i dva puta od gripe uzrokovane sa dva različita virusa. Ako se to dogodi osobi koja je inače zdrava, najvjerojatnije sljedećih nekoliko godina neće oboljeti od gripe.
Osobe slabijeg imuniteta
Osobe kojima je prirodni obrambeni sustav ozbiljno narušen kroničnom bolešću mogu i nakon preboljenja gripe ostati nezaštićene od jednakog virusa sljedeće godine jer oslabljen imunološki sustav nije uspio razviti trajnu otpornost na virus koji je uzrokovao bolest. Oni s tako oštećenim obrambenim sustavom češće od zdravih ljudi imaju teške oblike bolesti, razvijaju komplikacije gripe, često im se pogorša osnovna bolest uslijed gripe i zaštita od gripe nakon preboljenja nije tako solidna i trajna kao kod zdravih ljudi.
Kretanje virusa gripe u populaciji se prati na globalnoj razini putem mreže referentnih laboratorija i na temelju praćenja se za svaku godinu donose preporuke za sastav sezonskog cjepiva protiv gripe, tj. preporučuje se protiv kojih sojeva virusa gripe cjepivo treba štititi u nadolazećoj sezoni. Već desetljećima cjepivo sadrži dijelove tri tipa/podtipa virusa koji su zajedno ili naizmjenično u cirkulaciji među stanovništvom, a koji se modificiraju prema predviđanjima za nastupajuću sezonu.
Za razliku od preboljenja bolesti, koje potiče obrambene mehanizme na raznim razinama kao što su primjerice proizvodnja protutijela, neposredni stanični odgovor, memorijske stanice i na taj način osigurava trajnu otpornost na soj virusa koji je izazvao bolest, cjepivo prvenstveno potiče stvaranje protutijela, a ostale razine obrambenog sustava su u manjoj mjeri uključene. Zbog toga zaštita stečena protiv sojeva protiv kojih se cijepimo s vremenom opada.
Zbog slabljenja zaštite stečene cijepljenjem i zbog potrebe da specifična otpornost koju smo stekli cijepljenjem bude u skladu sa virusima koji su u cirkulaciji, važno je da se osobe za koje je cijepljenje preporučeno, cijepe svake godine.
Tko ne uzme sve čimbenike u obzir bi lako mogao zaključiti da je najbolje preboljeti gripu i time steći trajnu otpornost na taj soj gripe, pa nakon više godina kad dođe u cirkulaciju soj koji je izmijenjen, ponovno preboljeti i dodatno ojačati otpornost.
Međutim, postoje skupine stanovništva koje imaju znatno veći rizik od ostalih, da pri takvom jačanju otpornosti umru od gripe ili od komplikacija osnovne bolesti tijekom gripe.
Mnoštvo je dokaza da u Hrvatskoj i drugdje u svijetu određeni kronični bolesnici i osobe starije životne dobi imaju veću šansu razviti komplikacije gripe ili osnovne bolesti te da je smrtnost od gripe kod njih veća nego u općoj populaciji. S obzirom da postoji cjepivo koje može tako osjetljivim osobama smanjiti rizik da obole od gripe i razviju komplikacije, najbolje što se može učiniti je preporučiti im cijepljenje. Dakako, cijepljenje nije 100% garancija da osoba neće oboljeti od gripe.
Zbog brojnih čimbenika koji utječu na djelotvornost cjepiva, procjenjuje se da djelotvornost, ovisno o sezoni, o populaciji kod koje se djelotvornost prati, varira od neznatnih tridesetak posto, do devedeset posto što znači da će od 30% do 90% cijepljenih biti zaštićeno od bolesti. Čak i uz skromnu djelotvornost, ako znamo da netko ima povećani rizik razvitka komplikacija bolesti ili smrti od gripe, cijepljenjem tako osjetljivih osoba se sprečava veliki broj komplikacija i smrti u društvu.
Kad se uzmu u obzir sve potencijalne koristi, rizici i ograničenja postojećih cjepiva protiv gripe, neizostavno se dođe do zaključka da je cijepljenje protiv gripe itekako preporučljivo za određene skupine stanovništva, a to su prvenstveno osobe koje boluju od kroničnih bolest (plućne, srčane, metaboličke, bubrežne, jetrene bolesti, imunokompromitirani bolesnici i sl.) neovisno o dobi i osobe starije od 65 godina neovisno o tome imaju li kroničnu bolest.
