Naime, švedski znanstvenici otkrili su da djeca koja žive u obiteljima u kojima se suđe pere ručno imaju čak 40 posto manje šanse razviti neki oblik alergijske reakcije od njihovih vršnjaka kod kojih je doma u uporabi perilica za posuđe. Dr. Bill Hesselmar, pedijatar i stručnjak za alergije, autor je istraživanja u kojem se navodi da ručnim pranjem nikad ne očistite suđe jednako dobro kao kad se ono pere u perilici, što je ustvari dobra stvar. Na ovaj način cijela obitelj je izložena različitim bakterijama, uslijed čega ima manje šanse za razvoj alergijskih reakcija.
Pod idejom poznatom kao 'hipoteza o higijeni', neki stručnjaci smatraju da veća izloženost mikrobima u mlađoj dobi može stimulirati imunitet djece, a zahvaljujući tome se smanjuje rizik da djeca obole od alergija.
Ručno pranje posuđa povezano je i s drugim životnim čimbenicima koji pomažu većoj izloženosti mikrobima. Na primjer, druga istraživanja su pokazala da osobe s manjim primanjima, koje žive u manjem životnom prostoru (te ih je često više u njemu), manje boluju od alergija. Iako je Hesselmar izjavio da su nova otkrića 'zanimljiva', napominje da je prerano preporučivati ljudima da počnu ručno prati posuđe kao oblik prevencije razvoja alergija.
U prijašnjim istraživanjima dokazano je također da su život na farmi, u mlađoj dobi, uz više starijih braće i sestara, zatim odrastanje u zemljama u razvoju, te rođenje vaginalnim porodom, povezani s manjim brojem alergija među djecom. No u novom istraživanju, znanstvenici su htjeli proučiti čimbenike u modernoj svakodnevici koji bi mogli utjecati na povećan broj alergijskih reakcija među djecom.
Analizirali su podatke od više od 1.000 djece koji žive u dva različita dijela Švedske. Roditelji su morali ispuniti upitnike u kojima su bila pitanja poput imaju li vaša djeca ekceme, astmu ili sezonske alergije. Zatim su upitani o tipičnom načinu na koji peru suđe, kao i koliko često njihova djeca jedu fermentirane namirnice i zdrave, svježe, koje imaju više bakterija od druge hrane.
Među djecom čiji su roditelji izjavili da ručno peru suđe bilo je manje alergija nego među onima koji su jeli fermentirane ili namirnice koje su došle direktno s farmi. Uz to, proučeno je ima li u obitelji slučajeva alergijskih reakcija, je li dijete pohađalo vrtić i je li kao beba bilo u kontaktu s kućnim ljubimcima, što su tri faktora koja mogu utjecati na rizik od pojave alergija.
No jedna od postavki higijenske teorije jest da najveći utjecaj na imunitet ima izloženost bakterijama u najmlađoj dobi, točnije prvih šest mjeseci života, dok se velik broj beba hrani majčinim mlijekom. A čak i one koje piju adaptirano mllijeko, obično piju iz steriliziranih bočica, što znači da i nisu u velikom doticaju sa suđem, bilo ono oprano u perilici ili ručno. Što na cijelu postavku baca veliku sumnju.
