Ljudi koji su preboljeli covid-19 izloženiji su većem riziku od razvoja komplikacija na mozgu, upozorili su stručnjaci. Diljem svijeta milijuni su bili zaraženi virusom, a samo u Ujedinjenom Kraljevstvu njih 22 milijuna imalo je virus, piše The Sun.
Nakon bolesti, kod mnogih ljudi se ravio dugi covid, koji se odnosi na skup simptoma koji mogu trajati tjednima ili mjesecima nakon što je nestala izvorna infekcija. To uključuje probleme s ekstremnim umorom, bolovima u prsima, kratkim dahom i lupanjem srca.
No, liječnici su sada upozorili da ako ste imali koronavirus, tada ste također pod povećanim rizikom od Alzheimerove bolesti, Parkinsonove bolesti i ishemijskog moždanog udara (uzrokovan ugruškom).
Što su otkrili?
Stručnjaci u Danskoj pregledali su 919.731 osoba koje su se testirale na virus. Otkrili su da je 43.375 osoba koje su bile pozitivne imalo 3,5 puta veći rizik od dijagnoze Alzheimerove bolesti.
Liječnici su pregledali podatke prikupljene između veljače 2020. i studenog 2021. te su također otkrili da su oni koji su imali covid-19 imali 2,6 puta veći rizik od razvoja Parkinsonove bolesti. Također su imali 2,7 puta veću vjerojatnost da će pretrpjeti ishemijski moždani udar i 4,8 puta veću vjerojatnost da će doživjeti krvarenje u mozgu.
Vodeći autor rada dr. Pardis Zarifkar, s odjela za neurologiju, Rigshospitalet u Danskoj, rekao je: "Više od dvije godine nakon početka pandemije Covid-19,točna priroda i evolucija učinaka bolesti Covid-19 na neurološke poremećaje ostao je neokarakteriziran. Prethodne studije su utvrdile povezanost s neurološkim sindromima, ali do sada nije bilo poznato utječe li covid-19 i na pojavnost specifičnih neuroloških bolesti i razlikuje li se od drugih respiratornih infekcija."
Međutim, važno je napomenuti da liječnici tvrde da rizik od komplikacija na mozgu nije veći kod pacijenata s covidom nego kod ljudi koji su patili od drugih respiratornih bolesti poput gripe.
Liječnici su otkrili da su pacijenti s koronavirusom imali 1,7 puta veći rizik od gripe i upale pluća kod starijih od 80 godina. Dr. Zarifkar je rekao da je potrebno provesti više studija većeg opsega kako bi se u potpunosti utvrdili rizici. “Uvjerljivo, osim ishemijskog moždanog udara, čini se da većina neuroloških poremećaja nije češća nakon covid-19 nego nakon gripe ili bakterijske upale pluća stečene u zajednici".
“Ova otkrića pomoći će nam u razumijevanju dugoročnog učinka covid-19 na tijelo i uloge koju infekcije imaju u neurodegenerativnim bolestima i moždanom udaru”, dodao je.
Nepovratna šteta mozga?
Stručnjaci sa Sveučilišta u Oxfordu prethodno su otkrili da bi virus mogao "nepovratno" oštetiti mozak. Studija je otkrila brojne učinke na mozak, u prosjeku 4.5 mjeseci nakon infekcije. Oni koji su preživjeli covida imali su veće smanjenje gustoće sive tvari i veća oštećenja tkiva u dijelovima mozga povezanim s mirisom.
Imali su smanjenje cjelokupne veličine mozga i, nakon izvođenja brojnih testova, pokazali su pad kognitivnih funkcija. Studija, objavljena u časopisu Nature u ožujku, odražava nalaze brojnih drugih.
Istraživači sa Sveučilišta Tulane izvijestili su o nalazima temeljenim na proučavanju primata, koji se koriste u studijama zbog sličnosti s ljudima. Otkrili su ozbiljno oticanje mozga i ozljede povezane sa smanjenim protokom krvi ili kisikom u mozgu.
U međuvremenu, istraživači - uključujući sa sveučilišta Imperial College London i Cambridge - otkrili su da covid-19 može uzrokovati "znatan pad" inteligencije.
Druga studija je potvrdila da "magla u mozgu" ne bi trebala trajati dulje od godinu dana. Oboljeli od covida imali su značajno lošije rezultate u epizodnom pamćenju i u sposobnosti fokusiranja na zadatak tijekom vremena.
