Iako se većina ljudi solidno nosi s dugovima, tu su i milijuni dužnika širom svijeta kojima to ne polazi za rukom. Svaka nova rata za njih je još jedna letvica preko koje će pasti. Dužnički stres postao je sveprisutan i uzrokuje ozbiljne zdravstvene probleme. Osim čireva na želucu, dužnici pate i od ozbiljnih depresija, a mnoge pogađa i srčani udar.
arti-201011170022006Psiholog Paul J. Lavrakas objašnjava da dužnici pate od visoke razine stresa i najmanje triju sa stresom povezanih bolesti.
Anketa Associated Pressa pokazuje da među ljudima koji osjećaju veliku razinu stresa zbog dugova dolazi do naglog povećanja zdravstvenih problema: •27 posto ima čir ili probleme probavnog sustava, u usporedbi s 8 posto onih koji osjećaju malu razinu stresa •44 posto ima migrene i glavobolje •29 posto osjeća ozbiljnu tjeskobu •23 posto pati od teže depresije •6 posto je imalo srčani udar, što je dvostruko veći broj nego među onima koji osjećaju tek manji stres • 51 posto osjeća napetost mišića, uključujući i bol u donjem dijelu leđa
Opterećeni dužničkim stresom teže se koncentriraju te se lakše uznemire bez pravog razloga. Raspoloženje koje mnoge zahvaća je zapravo očaj.
Sve navedeno su zapravo simptomi kroničnog stresa. Tijelo je u stanju pripravnosti i ispušta adrenalin te hormon stresa kortizol. To nam pomaže da bolje reagiramo kad smo u opasnosti, no ako tijelo ostane u ovom stanju predugo, to će dovesti do niza zdravstvenih problema. Javljaju se simptomi povišenog krvnog tlaka, ubrzanog rada srca, problemi s pamćenjem, promjene raspoloženja, problemi s probavom, pa čak i slabljenje imunološkog sustava.
I iako stres ne izaziva pojavu čira na želucu, nego bakterije, stres može pogoršati bol.
Tri koraka koje moraju proći oni koji se žele lakše nositi s nagomilanim dugovima i stresom
Ne negirajte situaciju Prvo sami sebi priznajte dugove. Ne biste vjerovali, no neki se dužnici ne žele suočiti s vlastitim dugovima i to rade na iznimno djetinjast način. Ne otvaraju pisma koje dobivaju od banke ili ne žele izračunati koliko su točno dužni, koliki su im stvarni životni troškovi... Sve im je to nekako maglovito i preteško. No, na ovaj način krizu produbljuju. Dužnik treba točno izračunati koliko duguje, redovito se javljati u banku, svojim jamcima i sudužnicima, pa čak i ako nema dobre vijesti.
Probleme, i to bez sakrivanja neugodnih detalja, treba iznijeti pred obitelj i osobe koje bi mu mogle savjetovati što je najbolje poduzeti. Ponekad i samo otkrivanje pravih razmjera problema stvara povoljnu klimu za izlazak iz krize. Stres će se isprva možda i povećati, ali dugoročno će ga biti sve manje. Laganje, obmanjivanje i pričanje poluistina sebi i drugima gorivo je za stvaranje stresa.
Budite aktivni Nagomilaju li se rate i kamate, stres raste i osoba se osjeća kao netko koga je zahvatila prirodna katastrofa nad kojom nema nikakvu kontrolu. Postaje poput splavi koju nose i preokreću snažni valovi. Može postati izuzetno pasivna i potpuno se predati. Ali, zaboravlja da ovo nije prirodna katastrofa, nego nešto što je sama izazvala dižući kredit ili potpisujući jamstvo za tuđi. Dakle, kako su se aktivno upleli, tako se jednako aktivno moraju i izvući iz 'katastrofe'. Ako vas zovu jamci ili ljudi iz banke – javite se. Još bolje, preduhitrite ih i javite se vi njima tražeći neko rješenje problema (ne lažite, ispričajte se i otvoreno recite kakvi su vam planovi). Aktivno tražite posao ili dodatnu zaradu ako jedan posao nije dovoljan. Prihvatite i slabije plaćeni – jer i to je bolje nego da cijeli mjesec ne dobijete ništa čekajući neki drugi posao. Ne upuštajte se u nove riskantne poduhvate, zbog toga ste se i našli u problemima.
Potražite pomoć Jedite zdravo i ne budite opsjednuti dugom. Potražite pomoć financijskog savjetnika. Posjetite i psihologa te liječnika obiteljske medicine. Ako je vaš problem povezan s nezakonitim aktivnostima, obratite se provjerenom odvjetniku i policiji. Razriješite sve čvorove, budite spremni prihvatiti kaznu i krenite nesputani dalje.
Vezani članci:
arti-201104180089006 arti-201010040018006
