Proteklih godina u Hrvatskoj nije bilo registrirano mnogo slučajeva zaraze virusom hepatitisa A: 2015. godine prijavljeno je četvero oboljelih, 2016. petero, da bi se prošle godine broj prijava značajno povećao, na čak 47.
'U drugoj polovici 2017. godine jasno se moglo uočiti da dolazi do porasta broja oboljelih u podskupini stanovništva: muškarci koji imaju spolne odnose s muškarcima, te da je ova epidemija povezana s epidemijom u Europi koja je započela još 2016. godine', stoji u izvješću HZJZ-a o zaraznim bolestima za 2017. godinu.
Podaci Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) za 2017. pokazuju kako je broj prijavljenih slučajeva hepatitisa A porastao i u Europi.
Najčešće se preboli u nekoliko tjedana
Hepatitis A uzrokuje akutni hepatitis koji tijelo obično samo riješi unutar nekoliko tjedana i ne prelazi u kronični oblik. Zovu ga i 'bolešću prljavih ruku'. Gotovo svi oboljeli potpuno se oporave, međutim infekcija hepatitisom A ponekad može uzrokovati komplikacije u starijih osoba i onih koje već imaju neku bolest jetre.
Simptomi mogu uključivati visoku temperaturu, gubitak apetita, proljev, mučninu, bolove u trbuhu, tamnu boju mokraće, svijetlu stolicu i žuticu. Simptome nemaju svi zaraženi, a češće se javljaju kod odraslih nego kod djece. Epidemije su česte samo kod zemalja s promjenjivim uvjetima ili kod putovanja pa se cijepljenje preporučuje ako putujete zemlje u kojima je povećan rizik od infekcije.
Sve češće i druge zaraze
Kako prenosi Tportal sve su češće i druge bolesti koje se povezuju lošijim uvjetima. U Hrvatskoj se u porastu i slučajevi bakterijske crijevne zaraze kampilobakterioze: u 2017. registrirano je 1694 oboljelih, što je do sada najveći broj prijava te je premašio broj prošlogodišnjih prijava salmoneloze. Raste i stopa prijavljivanja listerioze, iako je riječ o malim brojkama - tijekom 2017. godine zabilježeno je osam oboljelih, a u dvoje je bolest završila fatalno. Usprkos činjenici da se kriptosporidijaza već dug niz godina nalazi na listi zaraznih bolesti koje se obavezno prijavljuju u Hrvatskoj, prvi slučajevi oboljenja zabilježeni su 2016. godine, a 2017. godine zaprimljeno je 17 prijava.
Zadnjih godina bilježi se i porast broja prijava helmintijaza (rekordnih 1944 prijava u 2017.), pod koje se uvrštavaju bolesti karakterizirane enterokolitičnim smetnjama i uzrokovane crijevnim parazitima iz skupine helminta (crva). Mononukuleoza, virusna kontaktna zaraza za koju nema prevencije cijepljenjem, postaje sve češća u Hrvatskoj, pa je tako prošle godine registrirano 1707 oboljelih. Zadnjih nekoliko godina ponovno raste i broj prijava svraba, pa je tako u 2017. zaprimljeno 2224 individualnih prijava svraba, a broj epidemija svraba kao i 2016. godine je visok (31 epidemija s ukupno 272 infestirane osobe). Prošle epidemijske godine zabilježen je i najveći broj oboljelih, čak 389, od hemoragijske groznice s bubrežnim sindromom.
Epidemiološki, hepatitis A je zanimljiv jer se epidemije rijetko javljaju u zemljama u razvoju s vrlo lošim sanitarnim uvjetima jer većina djece preboli hepatitis A prije desete godine pa su starija djeca i odrasli posljedično imuna, a rijetke se i u zemljama s dobrim sanitarnim i higijenskim uvjetima kakva je i Hrvatska u kojima se pojavljuju tek sporadični slučajevi.
Situacija dobra, ali javlja se zabrinjavajuć trend
Iako je situcija u Hrvatskoj načelno dobra, u HZJZ-u su zabrinuti zbog porasta broja roditelja koji odbijaju cijepiti svoju djecu. HZJZ navodi da je program masovnog cijepljenja nesumnjivo najuspješnija preventivna masovna medicinska mjera u Hrvatskoj, zahvaljujući svima koji u njemu na bilo koji način sudjeluju. 'Kontinuirano provođenje programa, do sada s visokim cijepnim obuhvatima, rezultiralo je epohalnim poboljšanjem stanja zdravlja naših ljudi, s potpunim potiskivanjem nekada brojnih, strašnih i smrtonosnih bolesti', poručili su iz HZJZ-a.
Ipak, HZJZ konstatira da se u 2017. godini nastavio pad cijepnih obuhvata nekih cjepiva iz nacionalnog programa cijepljenja. Takav pad zahtijeva dodatne napore da bi se razumjeli njegovi razlozi te proaktivni pristup da se održe visoki cijepni obuhvati koji razlikuju Hrvatsku od nekih drugih europskih država, stoji u izvješću koje potpisuje dr.sc. Sanja Kurečić Filipović, dr.med. specijalist epidemiologije, voditeljica Odjela za praćenje zaraznih bolesti.
