Raynaudov sindrom ili Raynaudova bolest pogađa mnoge ljude, koji osjećaju jaku bol kad zahladi, a i koža im mijenja boju. Ovo stanje utječe na protok krvi, uzrokujući promjene boje kože gdje prsti na rukama i nogama mogu postati crveni, plavi ili bijeli. Također može uzrokovati svrbež i osjećaj peckanja. Iako obično zahvaća prste na rukama i nogama, mogu biti zahvaćeni i drugi dijelovi tijela poput usana pa čak i bradavica.
Unatoč tome što je s Raynaudovim sindromom teško živjeti, često se zanemaruje. Iako ne postoji lijek za ovo stanje, postoje načini da se njime upravlja. Liječnica Emma Blamont dala je savjete o tome kako se nositi s tim sindromom kada se pojavi.
Što je Raynaudova bolest i što je uzrokuje?
Raynaudova bolest se događa kada male krvne žile u tjelesnim ekstremitetima, poput prstiju na rukama i nogama, postanu preosjetljive i ograniče protok krvi kao odgovor na određene okidače. Ova reakcija može biti izuzetno bolna i poznata je kao Raynaudov napad.
Iako ne postoji način da se spriječi Raynaudova bolest, razumijevanje onoga što uzrokuje ovo stanje može pomoći u funkcioniranju. Stvari poput promjena temperature, emocionalnih promjena, stresa i hormona izazvati Raynaudovu bolest. Svatko može dobiti Raynaudovu bolest, ali je češća kod žena i djevojaka, mlađih od 30 godina i osoba s niskim indeksom tjelesne mase. Iako nije zarazna, može se prenositi u obitelji. Raynaudov sindrom uzrokuje stezanje krvnih žila u dijelovima tijela poput prstiju na rukama i nogama.
Kako se liječi Raynaudova bolest?
Ako imate simptome Raynaudove bolesti, trebali biste posjetiti liječnika. Provjerit će vaše simptome i povijest bolesti, a možda će napraviti i neke pretrage krvi (kako bi se isključila druga stanja) i druge provjere kako bi utvrdili bolujete li od ovog sindroma.
Kada se dijagnosticira Raynaudova bolest, pacijent može dobiti neki lijek, koji nije prikladan za svakoga jer može imati nuspojave.
Kako smanjiti mogućnost da se to dogodi?
Postoje neke promjene koje možete napraviti u svom životu kako biste lakše upravljali ovim stanjem.
Nemojte se žuriti, stresne situacije mogu izazvati napade. Iako ne možete uvijek izbjeći stres, postoje stvari koje možete učiniti kako biste se bolje nosili s tim sindromom, poput vježbanja tehnika disanja. Trudite se zdravo hraniti i redovito vježbajte. Pušenje može sniziti tjelesnu temperaturu i do jedan stupanj na čak 20 minuta.
Kontrolirajte ili ograničite emocionalni stres jer je to snažan "okidač" za Raynaudovu bolest.
Izbjegavajte, ako možete, određene lijekove koji su poznati kao vazokonstriktori. To mogu biti amfetamini, tablete za mršavljenje i neki lijekovi protiv migrene, piše Express.
Dugotrajni stres ne utječe samo na mentalno, već i na fizičko zdravlje, dovodeći do srčanih bolesti i slabijeg imunosnog sustava. Povezanost između stresa i zdravlja ne smije se zanemariti jer dugotrajna izloženost stresnim situacijama može rezultirati ozbiljnim posljedicama.
POGLEDAJTE VIDEO: Je li baš 10 tisuća koraka na dan potrebno za bolje zdravlje
