Mentalna stanja i fizičke bolesti su sve razlozi za gubitak apetita. Uz njega često dolazi i gubitak tjelesne mase i težine, neuhranjenost i opća slabost zbog smanjenog broja hranjivih tvari. Tijelo iz hrane koju konzumiramo crpi svu svoju energiju, pa nije čudno da uz gubitak apetita osjetite umor, iznimnu želju za spavanjem, stalan osjećaj kao da vam je hladno i slične simptome koje bi imali kada ste bolesni. Nestanak želje za hranom ne mora ukazivati ni na kakav težak problem, ali može biti posljedica kronične bolesti ili nekih vrsta tumora.
Urok gubitka apetita može biti potpuno bezazlen
Ako se gubitak apetita pojavljuje i traje dugoročno, što znači više od nekoliko dana, a uz to nemate druge simptome gripe, prehlade ili slično, vrijeme je da se obratite liječniku. Dakako, tada vam se može dijagnosticirati neka virusna ili bakterijska bolest. Ako to nije razlog, nužno je tretirati uzrok kako bi zaustavili posljedicu.
Mogući uzroci gubitka apetita:
- bakterijske ili virusne infekcije
- psihološki uzroci - panika, depresija, anksioznost, postporođajna depresija kod majki
- poremećaji prehrane kao što su bulimija i anoreksija
- fizički uzroci - oboljenje jetre, otkazivanje bubrega, hepatitis, HIV, demencija
- određeni lijekovi
- droge i alkohol
- pušenje cigareta
Ako su uzrok neke virusne ili bakterijske infekcije, gubitak apetita će se pojaviti uz druge simptome zaraze. Primjer su drhtavica, povišena tjelesna temperatura, bol u mišićima i zglobovima, kašalj, kihanje i umor. Sasvim je uobičajeno da ako vam je začepljen nos da izgubite mirise i okuse. Uz to kao posljedica dolazi smanjivanje želje za jelom. Ovo su uglavnom bolesti kratkog vijeka i traju nekoliko dana do dva tjedna. To znači da će se apetit nakon toga vratiti u normalu.
Različiti psihološki uzroci mogu stvoriti averziju prema hrani, a da osoba to niti ne primijeti. Apetit se smanjuje prilikom tuge i stresa što znači da je uobičajeno da se pojavi kod osoba koje pate od depresije, anksioznosti ili onih koji doživljavaju panične napadaje. U stresnim situacijama tijelo ne osjeća glad radi lučenja hormona koji prividno daju tijelu snagu. Psihološki uzroci mogu dovesti do većih i dugotrajnijih problema kao što su poremećaji prehrane, točnije anoreksija i bulimija. Kod anoreksičnih osoba se događa da odbija hranu u potpunosti, a kod bulimije se radi o povraćanju konzumirane hrane kako bi se održala vitka linija. Jedno i drugo spada u poremećaje prehrane i uključuju velik strah od dobivanja na težini.
Fizički uzroci mogu ukazivati na veći problem. Potpuni i dugotrajni nedostatak apetita može upućivati na kronična oboljenja jetre, otkazivanje bubrega, slab i otežan rad srca, hepatitis, HIV te demenciju. Tako gubitak apetita može uzrokovati i kemoterapija nakon liječenja raka. Infektivna mononukleoza, visok krvni pritisak, reumatoidni artritis i tuberkuloza mogu uzrokovati smanjenu potrebu za hranom. Nakon bolesti većini ljudi se apetit vrati ali kod ljudi sa karcinomom ili AIDS-om, gubitak apetita se može pretvoriti u razarajuću bolest, kaheksiju. Jedan od prvih znakova zloćudne bolesti jesu gubitak apetita i nevoljni gubitak tjelesne težine. Kaheksija ne nastaje kao prvi stadij, niti ne nastaje preko noći. Početak razvoja uključuje anoreksiju nakon čega se javlja pre-kaheksija s ranim znakovima kaheksije, uz blagi gubitak tjelesne težine koja može prijeći u tešku kaheksiju. Ako kod osobe dođe do teže i brze maligne bolesti koja se ne tretira, javlja se tvrdokorna kaheksija koja može dovesti do brze smrti.
Lijekovi, kao i droge i alkohol, također mogu uzrokovati gubitak apetita kod osobe. Ovo uglavnom uključuje droge poput ecstasya ili MDMA-a, kokaina, heroina i amfetamina. Nije rijetko da neki antibiotici koji se uzimaju duže vrijeme također uzrokuju nedostatak želje za hranom. Velik utjecaj imaju i cigarete. S razlogom se mnogima kada odu na dijetu dogodi da počnu pušiti cigarete. One smanjuju apetit i uništavaju okusne pupoljke što rezultira manjom željom za hranom.
Reagiranje je potrebno tek u težim slučajevima
Kao posljedica simptoma nekih bolesti koje će uzrokovati mučninu, povraćanje ili proljev, sasvim je normalno da osoba nema želju za hranom. Iz tog razloga je bitno napomenuti, da ako se apetit izgubi na kraće vrijeme prilikom neke infekcije, on će se vratiti nakon nekoliko dana i nakon uklanjanja uzroka. Ako je uzrok psihički, nužno je da se osoba podvrgne terapiji kako nedostatak želje za hranom ne bi izazvao još veće zdravstvene probleme. Kod trudnica je uobičajeno da gube želju za hranom. Tek kada je gubitak apetita dugoročno i kada krene izazivati probleme, tada je potrebno reagirati i javiti se svom liječniku.
