Goji bobice su drvenasta biljka koja daje plod bobičasto čokoladnog okusa, a zbog velikog broja blagotvornih utjecaja na ljudsko zdravlje smatraju se supervoćem. U ovu porodicu pripadaju krumpir, rajčica i patlidžan, a glavno im je obilježje sadržaj otrovnog alkaloida solanina koji se uklanja guljenjem ili termičkom obradom.
Tradicionalno potječu iz Kine, ali u liječenju su se tradicionalno koristile u tibetanskoj, indijskoj i kineskoj medicini, a suvremena istraživanja potvrdila su njihovu ljekovitost. Smatra se da su goji bobice voće s najviše antioksidativnih svojstava te su izvor željeza i karotenoida. U Engleskoj su poznate od 18. stoljeća, a početkom 21. stoljeća njihova popularnost raste čak i kod nas.
Koliko su zdrave goji bobice?
Goji bobice obiluju antioksidansima, aminokiselinama i esencijalnim masnim kiselinama te zavidnim količinama vitamina C, željeza i mnogim drugim nutrijentima. Nekoliko istraživanja dokazalo je da goji bobice djeluju na očuvanje DNA od oštećenja pa bi svi koji se brinu zbog utjecaja starenja na tijelo i zdravlje, trebali voditi računa o tome.
Zbog bogatog sastava, ove čudesne bobice imaju zaista širok spektar djelovanja:
- jačaju imunološki sustav
- usporavaju proces starenja organizma
- sprečavaju nastanak leukemije i raka
- štite od bolesti srca i krvnih žila
- reguliraju rad mokraćnog sustava
- daju snagu i energiju
- djeluju antibakterijski i antiupalno
- poboljšavaju plodnost kod žena
- štite vid i popravljaju ten
- poboljšavaju cirkulaciju
- štite od dijabetesa
- poboljšavaju kvalitetu spermija
Što sadrže goji bobice?
Goji bobice se zbog svog nutritivnog sastava smatraju korisnima za jačanje imuniteta, poboljšanje vida, održavanje zdravlja kože i zaštitu od slobodnih radikala. Goji bobice sadrže:
- 19 aminokiselina (od kojih je 8 esencijalnih)
- 21 mineral u tragovima, uključujući i antikancerogeni germanij
- više proteina nego cjelovito zrno pšenice (13 posto)
- više vitamina C od naranče
- kompleks vitamina B neophodan za pretvaranje hrane u energiju
- vitamin E (rijetko se nalazi u voću, uglavnom u sjemenkama i žitaricama)
- ciperon, koji koristi srcu i krvnom tlaku, a ublažava i ženske tegobe
- solavetivon, snažan antigljivični i antibakterijski spoj
- fizalin, aktivan spoj koji štiti od leukemije i hepatitisa B
- betain, koji se koristi kako bi jetra proizvodila kolin, spoj koji smiruje nervozu, poboljšava pamćenje i štiti od masne jetre; betain također smanjuje rizik od infarkta i štiti DNK
- kompletan spektar antioksidanata karotenoida, uključujući i beta karoten te zeaksantin, koji štiti oči - ovo čini goji bobice najbogatijim izvorom beta karotena od svih poznatih namirnica
- beta-sitosterol, antiupalni agens, koji se koristi za snižavanje kolesterola, liječenje spolne nemoći i kod povećane prostate
- esencijalne masne kiseline, koje su potrebne za održavanje proizvodnje hormona, dobro funkcioniranje mozga i živčanog sustava
Goji bobice - koliko dnevno ih se smije pojesti?
Goji bobice imaju plod crvenkaste jajaste bobice koja je duga oko dva centimetra i sadrži 20-40 sitnih sjemenki. Mogu se konzumirati sirove ili sušene i tada okusom podsjećaju na grožđice.
Da biste uživali u njihovim zdravstvenim dobrobitima, potrebna je sasvim mala količina. Preporučena dnevna doza bobica je od 10 do 30 g. Međutim, ne postoji gornja granica u konzumiranju goji bobica. U kineskoj medicini uobičajeno se primjenjuje doza od 150 g svježih bobica dnevno.
Goji bobice nuspojave
Za većinu ljudi, goji bobice su siguran dodatak prehrani kada se konzumiraju umjereno. Međutim, ako uzimate lijekove ili imate zdravstvene probleme, preporučuje se konzultacija s liječnikom prije uključivanja goji bobica u svakodnevnu prehranu. Iako su goji bobice bogate hranjivim tvarima i općenito se smatraju sigurnima za konzumaciju, postoje određene moguće nuspojave koje treba uzeti u obzir, osobito kod specifičnih zdravstvenih stanja ili kod prekomjerne konzumacije:
Alergijske reakcije
Neki ljudi mogu biti alergični na goji bobice, posebno oni koji su već alergični na druge biljke iz porodice pomoćnica (Solanaceae), poput rajčice, paprike i patlidžana. Simptomi alergijske reakcije mogu uključivati osip, svrbež, oticanje, probleme s disanjem ili anafilaksiju.
Interakcija s lijekovima
- Lijekovi za razrjeđivanje krvi (antikoagulansi): Goji bobice mogu povećati rizik od krvarenja kod osoba koje uzimaju lijekove za razrjeđivanje krvi, poput varfarina (Coumadin). Ako uzimate ove lijekove, trebali biste izbjegavati konzumaciju goji bobica ili se savjetovati s liječnikom.
- Lijekovi za dijabetes: Goji bobice mogu utjecati na razinu šećera u krvi, što može izazvati interakciju s lijekovima za regulaciju dijabetesa.
- Lijekovi za visoki krvni tlak: Goji bobice također mogu utjecati na razinu krvnog tlaka i pojačati djelovanje lijekova za snižavanje krvnog tlaka.
Problemi s probavom
Prekomjerna konzumacija goji bobica može uzrokovati probavne tegobe, uključujući proljev, nadutost i mučninu, zbog visokog sadržaja vlakana.
Povećana osjetljivost na sunce
Zbog visokog sadržaja antioksidansa, poput zeaksantina i drugih karotenoida, goji bobice mogu povećati osjetljivost na sunce kod određenih ljudi, što može povećati rizik od oštećenja kože uzrokovanog sunčevom svjetlošću.
Povećanje razine energije i poremećaji spavanja
Goji bobice sadrže tvari koje mogu povećati razinu energije, što može utjecati na san ako se konzumiraju u velikim količinama ili kasno tijekom dana.
Moguća toksičnost u prevelikim količinama
Iako je rijetko, konzumacija izrazito velikih količina goji bobica može dovesti do toksičnih učinaka, osobito zbog potencijalnih interakcija s lijekovima ili zbog prekomjerne prisutnosti određenih tvari poput selena ili polisaharida.
Sadnja goji bobica
Uzgoj goji bobice u Hrvatskoj je moguć i postoji niz nasada goji biljke, od Međimurja, preko Zagorja pa do Slavonije. Naše podneblje im odgovara, a potražnja za ovim voćem u svijetu je puno veća nego ponuda. Uzgoj je najpopularniji zbog njenih antioksidativnih svojstava.
Za uzgoj goji bobica idealna mjesta za sadnju su osunčani tereni s dovoljno pristupa sunčevom svjetlu tijekom cijelog dana. Posadite goji drvce u svom vrtu, dvorištu ili voćnjaku. Prskanje nije potrebno jer su goji bobice – ekovoće. Uz malo truda, uskoro će se pojaviti i maleni plodovi duguljastog oblika narančasto-crvene boje. Goji bobice mogu se saditi tijekom cijele godine, od travnja do kasne jeseni. Prvi prinos goji bobica uzgajivači mogu očekivati u drugoj ili trećoj godini, ovisno o starosti sadnica, a za punog prinosa mogu donijeti oko pet kilograma ploda.
Bobice zriju od srpnja do listopada. Jedite ih svježe, pripremite od njih sok ili ih osušite i uživajte u njihovim dobrobitima tijekom cijele godine.
Kada se beru goji bobice?
Berba goji bobica obavlja se prije mraza, zbog osjetljivosti ploda, a berba se najčešće obavlja ručno. Prvi rod goji bobice donose krajem ljeta.
Najčešće se koriste u svježem stanju, ali ih je moguće sušiti na izravnom suncu. Ako su pravilno skladištene, goji bobice se mogu pohraniti do godinu dana, a pogodne su za pripravu čajeva, likera i sokova.
POGLEDAJTE VIDEO: Zdravi grejp ili otrovno voće? Stručnjakinja o pošiljci punoj pesticida iz Turske otkriva što bi se dogodilo da smo ovo pojeli
