Velike vrućine danima ne prestaju, a danas se očekuje njihov vrhunac. Meteorolozi najavljuju da će se temperature penjati do 38 stupnjeva, a ponegdje bi mogle biti i pokoji stupanj više. Zbog velikih vrućina, Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda izdao je upozorenja za cijelu zemlju, a ono crveno na snazi je za Slavoniju i priobalno područje Dalmacije.
"Očekuju se ekstremno visoke temperature. Zaštitite sebe, djecu i starije. Postupajte prema savjetima danima od strane nadležnih tijela. Mogući su kvarovi na pojedinim infrastrukturama", upozoravaju iz DHMZ-a.
'Visoke temperature mogu dovesti do kolapsa organizma'
Zbog velikih vrućina, ovih su dana česće intervencije hitne pomoći. Krešimir Škarica, zamjenik ravnatelja Zavoda za hitnu medicinu Šibensko-kninske županije, potvrdio je za Media Servis da i ta županija bilježi porast broja hitnih intervencija.
“Imamo oko 30 posto povećan broj u odnosu na razdoblje prije toplinskog vala. Uglavnom su to nesvjestice, slabosti, nelagode, vrtoglavice i smetenost”, kaže Škarica.
Duži boravak na visokim temperaturama može rezultirati iznenadnim kolapsom organizma. Zbog ekstremno visoke vanjske temperature organizam može doći do nemogućnosti da se hladi znojenjem i temperaturu održi u normalnim granicama.
Kako reagirati u slučaju toplinskog udara?
Škarica je objasnio k kako reagirati u slučaju toplinskog udara:
“Toplinski udar je opet teže stanje zbog velikih vrućina. Trebalo bi osobu premjestiti u hlad, ohladiti je, staviti joj hladne obloge, dati joj dosta tekućine i ako je bez svijesti ili poremećene svijesti te ako poremećeno diše, trebalo bi pozvati Hitnu službu, odnosno 194."
Izbjegavajte alkohol, tešku hranu...
Zbog povećanog zdravstvenog rizika, i Hrvatski zavod za javno zdravstvo objavio je preporuke za postupanje pri dugotrajnim vrućinama. Nataša Janev Holcer rekla je za Media Servis da je potrebno izbjegavati alkohol, tešku začinjenu hranu i boravak na otvorenom u najtoplijim satima te bavljenje težim fizičkim aktivnostima.
“Piti dovoljne količine vode, mineralne vode i izotoničnih sokova. Potrebno je prilagoditi i prehranu ovakvim temperaturama i konzumirati više laganih obroka tijekom dana. Dakle, variva, juhe ili nekakve salate, a ne velike količine obroka i masne hrane. Preporuka je da se unutarnje prostorije ne rashlađuju više od 5 do 7 stupnjeva u odnosu na vanjsku temperaturu. Što se tiče boravka u ovim najtoplijim satima dana, bilo bi poželjno izbjegavati izlazak od 8 do otprilike 16 sati”, pojasnila je.
