Nezdrave navike poput pušenja, zlouporabe alkohola i prevelikog unosa masti, soli i šećera izazvale su epidemiju bolesti koje zajedno čine vodeći uzrok smrtnosti u svijetu, navodi WHO, a prenosi australski dnevnik The Star.
Epidemija "bolesti životnog stila" za javno je zdravlje daleko veća prijetnja od bilo koje epidemije koju poznajemo", kaže dr. Shanthi Mendis, autorica izvješća Prevencija i upravljanje kroničnim bolestima, nakon istraživanja provedenog za WHO.
Nezarazne bolesti kao što su kardiovaskularne bolesti, dijabetes, plućne bolesti te neki oblici raka ubile su 38 milijuna ljudi diljem svijeta u 2012,. od kojih je 16 milijuna bilo mlađe od 70 godina.
"Ne umiru tisuće, već milijuni... svake godine u 30-ima, 40-ima, 50-ima i 60-ima, dakle ne u 80-ima i 90-ima", navodi autorica.
Većina od tih 16 milijuna preranih smrti izazvanih nezaraznim bolestima, preciznije 82 posto, događa se u zemljama niskih i prosječnih plaća, a većinu je moguće izbjeći malim ulaganjima, stoji u izvješću.
"Svjetska zajednica ima izbor promijeniti tijek nezarazne epidemije", kazala je direktorica WHO-a, dr. Margaret Chan.
Milijuni života mogu se spasiti u idućih deset godina ulaganjem 11,2 milijarde američkih dolara ili od jednog do tri dolara po osobi te promicanjem zdravijih životnih navika, navodi se.
Danas šest milijuna ljudi umire prerano svake godine zbog pušenja, 3,3 milijuna zbog pretjerana uživanja alkohola, 3,2 milijuna zbog nedovoljne tjelesne aktivnosti i 1,7 milijuna zbog prevelikog unosa soli, kaže WHO.
Pretilo je 42 milijuna djece mlađe od pet godina, a 84 posto adolescenata nije dovoljno tjelesno aktivno, kaže Mendis i upozorava da je takvo stanje "krajnje zastrašujuće".
Međunarodna zajednica izradila je devet svjetskih ciljeva za stjecanje zdravih navika kako bi za četvrtinu smanjila prerane smrti izazvane nezaraznim bolestima od 2011. do 2025.
To su jednostavni koraci i ne stoje mnogo. Zabrane oglašavanje duhana i alkohola, porezi na hranu i pića s udjelom soli i kofeina već su dale rezultata u nizu zemalja, kaže WHO.
U Turskoj, primjerice, zabrana oglašavanja duhanskih proizvoda kombinirana s visokim cijenama i upozorenjima na kutijama cigareta, smanjila je pušenje za 13,4 posto od 2008.
U Mađarskoj su visoki porezi na nezdravu hranu i piće za 27 posto smanjili prodaju nezdrave, brze hrane.
Mnoge su zemlje napredovale, ali većina neće uspjeti ostvariti cilj do 2025. , upozorava WHO, a posljedice će biti dalekosežne.
"Zbog bolesti i preranih smrti pati produktivnost, a troškovi liječenja rastu", kaže UN-ova agencija i predviđa ako ne učini ništa da se takvo stanje promijeni, prerane nezarazne smrti isisat će 7 bilijuna dolara iz svjetskoga gospodarstva i idućih deset godina.
