Istraživanje koje su proveli znanstvenici s Ohio State Universityja, pokazalo je da su blizanci odgajani u istoj obitelji, ali drugačije hranjeni - jedno je dijete dojeno, drugo ne - imali gotovo iste dugoročne zdravstvene rezultate.
'Mislim da su brojni povoljni učinci dojenja precijenjeni', kaže voditeljica istraživanja Cynthia Colen. S obzirom da se pokazalo kako se učestalost dojenja demografski znatno razlikuje, Colen je bila znatiželjna kako drugi faktori utječu na negativne zdravstvene učinke koji se obično pripisuju adaptiranom mlijeku.
Nakon analize podataka 8.237 djece, otkrila je da 1.773 para blizanaca odgajanih u istoj obitelji, ali različito hranjenih, u dobi od 4 do 14 godina, nemaju nikakve razlike u faktorima poput indeksa tjelesne mase, pretilosti, hiperaktivnosti, koncentraciji te testovima koji predviđaju akademski uspjeh poput čitanja, vokabulara, matematike i opće inteligencije. Jedina razlika bila je kod astme - oni koji su dojeni imaju više šanse razviti astmu.
Drugi dio istraživanja uspoređivao je djecu koja nisu odgajana u istim obiteljima. Tu se pokazalo da su ona dojena imala bolje zdravstvene rezultate.
Colen zaključuje da je to vjerojatno zbog faktora izvan dojenja, od socioekonomskog statusa, prehrambenih navika kasnije u životu te razini zagađenja mjesta u kojem žive.
'Ti faktori obično nisu uzimani u obzir u velikim istraživanjima o dojenju', objašnjava.
'Znamo da siromašnija djeca imaju veću stopu pretilosti jer im je prehrana manje kvalitetna. Veća je vjerojatnost da jedu prerađenu hranu.'
Druge nedavne studije našle su pozitivnu poveznicu između dojenja i raznih zdravstvenih rezultata kod djece. Zaključak studije iz 2013. je da su dojena djeca inteligentnija, a slične rezultate pokazalo je i istraživanje iz 2010. godine.
Američka akademija pedijatara preporučuje isključivo dojenje prvih šest mjeseci djetetovog života te dojenja uz uvođenje krute hrane do 12 mjeseci i nastavak dojenja dok god dijete i majka žele.
'Dojenje pruža zaštitni učinak protiv bolesti dišnih organa, infekcije uha, bolesti probavnog sustava, uključujući i alergijsku astmu, ekcem i dermatitis', stoji na njihovim internetskim stranicama.
Ipak, novo istraživanje sugerira da dječje zdravlje, dugoročno gledano, nema veze s dojenjem koliko se prije mislilo.
'Moramo pažljivije pogledati što se događa tih prvih godinu dana i shvatitio da dojenje može biti vrlo teško, čak i neodrživo, određenim skupinama žena. Umjesto da svaljujemo krivnju na njih, budimo realističniji oko toga što dojenje može i ne može učiniti', zaključuje Colen.
