Iako nam tehnologija olakšava život na mnogo načina, sve više studija pokazuje da uzrokuje golemu štetu, posebice kad su u pitanju kognitivne funkcije. Osim što smo zbog nje izloženi golemoj količini informacija i stimulansa koje naš mozak, ali ni živčani sustav, ne mogu procesirati pa stvaraju konfuziju, tehnologija može izazvati i takozvanu „digitalnu demenciju“.
Naziv je to koji je skovao njemački neuroznanstvenik Manfred Spitzer kako bi opisao pad kognitivnih sposobnosti kakve se obično javljaju kod ozljeda mozga. Spitzer kaže da je oslanjanje na digitalne medije u mjeri u kojoj to čini prosječan čovjek mijenja način na koji koristimo mozak zbog čega gubimo određene sposobnosti.
Kako pamtimo
Naime, moderan čovjek više ne mora pamtiti informacije, jer su sve uskladištene na nekom digitalnom mediju pa on zna kako do njih doći. No, posljedica toga je propadanje neuralnih krugova koji su zaduženi za učenje i pamćenje jer oni trebaju stimulaciju – dakle trud da nešto zapamtimo – da bi se održali i pravilno funkcionirali. Polako gubimo sposobnost pamćenja i dosjećanja, što je tipično za demenciju. Ona se inače javlja u puno starijoj dobi, no čini se da neki njezini aspekti sada pogađaju i mlađe generacije.
Ovo nisu pretpostavke, potvrdile su to najmanje dvije studije, jedna iz 2011. sa Sveučilišta Columbia, druga francuskog Instituta za istraživanje mozga iz 2016. koje pokazuju ako „outsourcamo“ memoriju s našim pametnih uređaja, umjesto da je razvijamo u nama samima, mozak se mijenja nagore.
Multitasking
Osim toga, multitasking kojemu smo pretjerano izloženi kad koristimo digitalne medije uništava sposobnost da selektiramo informacije na koje ćemo reagirati i oko kojih ćemo se angažirati. Zbog pretjerane podraženosti živčanog sustava stalnim stimulansima, postajemo poput ovisnika koji uzimaju sve informacije koje su pred njima.
Direktor Laboratorija za razum i pamćenje na američkom Sveučilištu Nevada David Copeland kaže da ljudi nisu stvoreni za skakanje sa zadatka na zadatak, nego biranje onog najvažnijeg. Kada, međutim, imaju više podražaja, gube fokus, ne mogu se koncentrirati niti kontrolirati svoju pažnju. Istraživanja pokazuju da upravo taj utjecaj kod tinejdžera u dobi od 15 ili 16 godina izaziva hiperaktivnost i impulzivnost. Zato je u današnje vrijeme vježbanje mindfulnessa, koji upravo trenira gdje usmjeravamo pažnju, toliko bitno.
Tehnologiju ne treba demonizirati, ona ima važno mjesto u našim životima te stvara i neke pozitivne efekte na mozak, poput, primjerice, brzine odgovora na neki stimulans, no utječe li na našu svakodnevicu tako da ograničava neke važne fiziološke, ali i socijalne funkcije, treba promisliti o njezinom optimalnom i racionalnom korištenju.
Studije pokazuju da, primjerice, uklanjanje ili ograničavanje pametnih uređaja poboljšava neverbalnu komunikaciju kod djece u predpubertetskoj dobi, a kod zaposlenika povećava produktivnost. Pametno korištenje pametnih uređaja, čini se, moglo bi nas generalno učiniti pametnijima.
