Postavljajući niz pitanja prilikom rutinskog pregleda, liječnici mogu ustanoviti tko ima veći rizik od oboljenja od nekih vrsta raka, srčanih bolesti i dijabetesa.
Unatoč napretku DNA testiranja, poznavanje obiteljske anamneze 'i dalje je najvažniji alat za otkrivanje genetskog rizika', navode u svom izvještaju znanstvenici sa Sveučilišta u Melbourneu.
'Kad bi mogli otkriti koji ljudi imaju povećan rizik za oboljenje od neke od navedenih bolesti te napraviti odgovarajuće savjetovanje kod ovih ljudi s visokim rizikom, to bi moglo igrati veliku ulogu u spriječavanju loših rezultata', tvrdi doktorica Patricia Ganz, zadužena za prevenciju raka i kontrolu istraživanja na UCLA.
'Iako su liječnici opće prakse obučeni da saznaju obiteljsku anamnezu svojih pacijenata, većina liječnika su lijeni i to ne čine osim ako postoji potreba za tim', izjavila je Patricia Ganz, koja je sudjelovala u australskom istraživanju.
Bolesti srca i moždani udar povezani su s obiteljskim oboljenjima. Dok neki dijabetes može biti nasljedan, bolest se ne pojavljuje uvijek po nekom 'jednostavnom uzorku'. Neke vrste raka, poput raka jajnika, povezani su s oboljenjima u obitelji, ali istraživanja su pokazala da je samo pet do deset posto svih slučajeva raka uzrokovano mutacijom gena naslijeđenih od roditelja.
Bilo kako bilo, ako vam vaš liječnik ne postavi ova pitanja, možete sami ponuditi informacije:
1. Je li netko od vaših bliskih srodnika imao srčane bolesti prije 60. godine života?
Bolesti srca uključuju i kardiovaskularne bolesti, srčani udar, bypass operacija...
2. Je li netko od vaših bliskih srodnika imao dijabetes?
Dijabetes uključuje: dijabetes tipa 2 bez potrebe za inzulinom, najčešći oblik bolesti; tip 1, koji se javlja kod djece i mlađih odraslih osoba; i gestacijski dijabetes, koji se razvija tijekom trudnoće.
3. Imate li bliske rođake koji su imali melanom?
Skoro jedan od svakih deset pacijenata kojima je dijagnosticiran melanom imaju člana obitelji s poviješću bolesti.
4. Je li netko od vaših bližih rođaka imao rak debelog crijeva prije 55. godine života?
Procjenjuje se da jedan od petero ljudi kojima je dijagnosticiran rak debelog crijeva imaju obiteljsku povijest bolesti.
5. Imate li više od jednog rođaka, na istoj strani obitelji, koji su oboljeli od karcinoma debelog crijeva u bilo kojoj dobi?
Uključujući roditelje, braću, sestre, bake i djedove, tetke, nećake...
6. Je li netko od vaših bliskih muških srodnika imao rak prostate prije 60. godine života?
Rak prostate je dijagnosticiran kod više od 230.000 muškaraca godišnje u Americi.
7. Je li netko od vaših bliskih srodnika obolio od raka jajnika?
Rak jajnika ubija 14.000 žena u Americi svake godine. Osim obiteljske povijesti, nova istraživanja povezuju pretilost s većim rizikom od oboljenja od raka jajnika.
8. Je li netko od vaših bliskih srodnika imao rak dojke prije 50. godine života?
Rak dojke je drugi vodeći ubojica među američkim ženama, nakon raka pluća.
9. Imate li više od jednog bliskog srodnika na istoj strani obitelji koji su oboljeli od raka dojke u bilo kojoj dobi?
Uključujući roditelje, braću, sestre, djedove i bake, tetke, stričeve...
