Smijati se je dobro za srce i pluća, povećava količinu kisika u tijelu, a to je dobro za respiratorni sustav. Znanstvenici su procijenili dobar smijeh potiče srce da kuca jednako kao i 15 minuta vježbanja na biciklu. Istovremeno dolazi i do ispuštanja endorfina, dok je razina hormona stresa smanjena.
Tijekom smijeha koordinirano radi niz mišića uključujući i one trbuha, lica, leđa i nogu. Smijeh djeluje povoljno i na imunološki sustav.
Šale jačaju osjećaj pripadnosti i psihološki nas povezuju s drugima. Na taj način se suzbija i osjećaj otuđenosti koji je jedan od važnijih faktora koji doprinose depresiji.
Jeste li se ikad pitali tko se smije više, muškarci ili žene? Robert Provine, autor knjige Laughter: A Scientific Investigation, ima odgovor. Kao profesor neuroznanosti na University of Maryland, Baltimore County deset je godina ozbiljno proučavao smijeh. Nakon pomnog proučavanja prof. Provine i njegov tim su zaključili par zanimljivih stvari:
1. Smijeh je univerzalni jezik. Smijeh je instinktivno ponašanje, kojeg prakticiraju i razumiju ljudi svih kultura.
2. U većini slučajeva smijeh nije posljedica humora, važnija je veza između ljudi. Mi se 30 puta više smijemo u društvu nego kad smo sami (bez TV-a, knjiga i sličnih izvora zabave).
3. Smijeh najčešće slijedi nakon nekog komentara u sklopu razgovora, a manje nakon formalnog vica
4. Govornik se obično smije više od slušatelja.
5. U grupi, žene se smiju više od muškaraca. Žene se i češće smiju muškarcima, nego što se muškarci smiju ženama.
6. Smijeh se javlja u kratkim uzvicima ha-ha, ho-ho ili hi-hi koji se ponavljaju svakih pet sekundi.
7. Većina ljudi se ne može smijati na zapovijed. I nije nešto što se može lako proizvesti svjesno.
8. Smijeh je zarazan.
