"U pravilu, pozitivno raspoloženje poboljšava kreativno rješavanje problema, fleksibilnost i sposobnost opreznijeg razmišljanja," kaže Ruby Nadler s američkog Sveučilišta Western Ontario. Ona i kolege Rahel Rabi i John Paul Minda objavili su rad na ovu temu u stručnom časopisu Psychological Science.
arti-200911060669006Studenti uključeni u istraživanje dovedeni su do različitog raspoloženja, a zatim su trebali obaviti određeni zadatak. Njihovim raspoloženjem su manipulirali uz pomoć video spotova i video isječaka. Isprva su željeli uočiti što čini ljude najsretnijima, a što najžalosnijima. Najsretniji su bili oni koji su slušali energičnu Mozartovu glazbu ili gledali bebu koja se smije. Uz pomoć ovih pomagala s jedne strane te izvještaj o potresu i glazbe iz filma Schindlerova lista s druge, znanstvenici su izazvali radosno ili žalosno raspoloženje.
Sretni sudionici su brže učili klasificirati uzorke na svom zadatku nego žalosni ili oni koji su bili u kontrolnoj grupi neutralnog raspoloženja.
"Imate li projekt na kojem trebate razmišljati inovativno, ili o kojem treba pažljivo razmisliti, dobro će vam raspoloženje pomoći," kaže Nadler. A glazba je vrlo jednostavan način da se oraspoložite. I svatko ima različitu glazbu koja mu podiže raspoloženje, ne trebaju svi slušati Mozarta.
Ovo je možda razlog zbog kojeg radnici vole pogledati smiješne video isječke na poslu, smatra Nadler. To, na prvi pogled, gubljenje vremena može imati vrlo dobar utjecaj na izvršavanje poslovnih zadataka.
Vezani članci:
arti-201011110066006 arti-201004280063006 arti-201007130025006 arti-200911060669006 arti-201011260881006
