Šećerna bolest se naziva i globalnom epidemijom jer broj oboljelih osoba od te bolesti raste do nezamislivih razina. Porast je uzrokovan promjenama u načinu života većine vezanih uz tjelesnu neaktivnost, sjedilački način života te unosom visokokalorične industrijski obrađene hrane što dovodi do porasta broja osoba s prekomjernom tjelesnom težinom i debljinom što rezultira šećernom bolesti.
Kardiovaskularne bolesti, retinopatija, nefropatija, neuropatija, dijabetičko stopalo i posljedične amputacije donjih ekstremiteta su najčešće komplikacije šećerne bolesti te su i glavni uzrok mortaliteta.
Ranim otkrivanjem šećerne bolesti liječnici mogu omogućiti kvalitetniji život oboljelima.
Porast šećerne bolesti u Hrvatskoj
Izv. prof. dr. sc. Ivana Prpić-Križevac, endokrinolog-dijabetolog sa Zavoda za endokrinologiju Kliničkog bolničkog centra Osijek nam je u razgovoru objasnila kako nastaje šećerna bolest, koje su njezine opasnosti i posljedice, kako se liječi te kakva je situacija s genetskom predispozicijom.
IZV.PROF.DR.SC. PRPIĆ-KRIŽEVAC: Broj oboljelih od dijabetesa raste kako u svijetu tako i u Hrvatskoj raste. Prema podacima nacionalnog registra, CroDiab registra, 2021. godine u Hrvatskoj je bilo 327.785 osoba sa šećernom bolešću. Kako oko 40% niti ne zna da boluje od te bolesti, procjenjuje se da u Hrvatskoj oko 500.000 ljudi boluje od dijabetesa. Da bi se pobudila svijest i osnažila borba s tom bolešću, osnažile preventivne aktivnosti i unaprijedila kvaliteta skrbi, početkom ove godine Hrvatski sabor je prihvatio prijedlog Saborskog povjerenstva za zdravstvo i donio odluku o proglašenju 14. svibnja "Hrvatskim danom šećerne bolesti", a na inicijativu Hrvatskog društva za dijabetes i bolesti metabolizma i Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga. U Osijeku se obilježio taj prvi Hrvatski dan šećerne bolesti nizom edukativnih aktivnosti pod nazivom „Imaš šećernu bolest? Saznaj za 5 sekundi“, usmjerenim ne samo na oboljele od šećerne bolesti, nego i na sve građane.
Kako nastaje šećerna bolest?
NET.HR: Što karakterizira šećernu bolest? Zbog čega nastaje?
IZV.PROF.DR.SC. PRPIĆ-KRIŽEVAC: Šećerna bolest obilježena je hiperglikemijom, odnosno povišenim razinama glukoze u krvi. Iako glukoze ima mnogo, ona ne može ući u stanice zbog apsolutnog manjka inzulina (kao u tipu 1 šećerne bolesti) ili relativnog manjka (u tipu 2 šećerne bolesti) te se glukoza ne može koristiti kao izvor energije. Niz je uzroka, od genetskih, nasljednih uzroka pa do okolišnih, kao što su sedentarni način života, nepravilna prehrana, debljina, a u zadnje vrijeme sve se češće spominju i endokrini disruptori (bisfenoli, ftalati i sl.) iz plastike te niza kemikalija koje se koriste u proizvodnji hrane, kozmetike i pesticida, a povezuju se s pretilošću i šećernom bolešću.
Genetska predispozicija
NET.HR: Ako je nekoliko osoba u obitelji imalo ili ima dijabetes, znači li to da će svi ostali članovi kad tad dobiti tu bolest?
IZV.PROF.DR.SC. PRPIĆ-KRIŽEVAC: Nasljeđe je važno u oba tipa šećerne bolesti. Međutim, treba naglasiti da se nasljeđuje samo predispozicija, odnosno sklonost za razvoj dijabetesa, ali bitnu ulogu imaju i okolišni čimbenici te je moguće da se dijabetes kod nekih članova obitelji javi u mnogo kasnijoj dobi ili se uopće ne javi. Kod jednojajčanih blizanaca, ako jedan oboli od šećerne bolesti, šansa da drugi oboli je 50%, što ukazuje na veliku ulogu okolišnih čimbenika. Ako majka boluje od tipa 1 dijabetesa, a otac nema gene za dijabetes, šansa da dijete oboli od dijabetesa je između 5 i 8 %. To je rizik samo malo veći od rizika za opću populaciju. Kod tipa 2 šećerne bolesti nasljednost je više izražena, pogotovo ako postoje bliski rođaci i s majčine i s očeve strane.
S obzirom na vaše pitanje o više osoba u obitelji, u takvom slučaju treba misliti o monogenskom dijabetesu, MODY (engl. Maturity onset diabetes of the young ili Adultni dijabetes u mladih), koji nastaje zbog mutacije samo jednog gena, obično je mnogo blaži i malo drugačije se liječi. Pri tome bih željela naglasiti da postoje neke bolesti ili stanja koja predstavljanju rizik za nastanak šećerne bolesti i kod kojih se provodi aktivni probir. Jedno od njih je i postojanje šećerne bolesti u obitelji. Druga stanja uključuju pretilost, gestacijski dijabetes, odnosno pojavu šećerne bolesti u trudnoći, arterijsku hipertenziju, policističnu bolest ovarija. Vrlo je važno što ranije postaviti dijagnozu jer osobe koje imaju predijabetes ili dijabetes su dulje vrijeme asimptomatske i nesvjesne svoje bolesti, a time i neliječene.
Posljedice šećerne bolesti
NET.HR: Kako se razvijaju posljedice bolesti?
IZV.PROF.DR.SC. PRPIĆ-KRIŽEVAC: Hiperglikemija, koja je zajednički nazivnik za sve vrste dijabetesa, odgovorna je za nastanak kroničnih komplikacija na multiplim organskim sustavima. Komplikacije na velikim krvnim žilama u smislu arterioskleroze javljaju se i prije dijagnoze šećerne bolesti, a s dijagnozom dijabetesa započinju oštećenja malih krvnih žila te oštećenja perifernih živaca. Kasne komplikacije dijabetesa bitno utječu na kvalitetu života, a uključuju komplikacije na oku i bubrezima te polineuropatiju. Najopasnije su kardiovaskularna i cerebrovaskularna bolest koje su odgovorne za veliku smrtnost dijabetičkih bolesnika. Dobrom kontrolom šećerne bolesti, redovnim praćenjem svih kardiovaskularnih čimbenika rizika, kao što su krvni tlak, povišene masnoće, prestanak pušenja te uvođenjem novih inventivnih lijekova nastoji se smanjiti ovaj veliki kardiovaskularni rizik i smrtnost dijabetičkih bolesnika.
NET.HR: Koje su opasnosti šećerne bolesti tipa 1 i tipa 2?
IZV.PROF.DR.SC. PRPIĆ-KRIŽEVAC: Prethodno sam već govorila o kasnim komplikacijama šećerne bolesti.
Opasnost predstavljaju i akutne komplikacije šećerne bolesti. Hipoglikemija, pad glukoze u krvi, koja se prije smatrala nužnim zlom liječenja šećerne bolesti, sada se nastoji izbjeći pod svaku cijenu. Na raspolaganju imamo sve moderne lijekove s malim rizikom hipoglikemije, a dostupna su i nova tehnološka dostignuća u isporuci inzulina i kontinuiranom praćenju glikemije da bi se minimizirala opasnost hipoglikemije, ali i hiperglikemije s najopasnijom komplikacijom, dijabetičkom ketoacidozom, koja zahtjeva liječenje u jedinci intenzivne skrbi.
Kako ju spriječiti i liječiti?
NET.HR: Na koji način se može spriječiti dijabetes?
IZV.PROF.DR.SC. PRPIĆ-KRIŽEVAC: Vrlo jednostavan odgovor: zdravim načinom života. Mediteranska prehrana, redovna tjelesna aktivnost te ako postoji neki rizični čimbenik, redovito ga pratiti i držati pod kontrolom.
NET.HR: Kako se liječi? Koliko često pacijent treba ići na preglede i konzultacije?
IZV.PROF.DR.SC. PRPIĆ-KRIŽEVAC: Liječenje tipa 1 i tipa 2 se razlikuju. U tipu 1 šećerne bolesti osnovni patogenetski mehanizam je manjak inzulina te je nužno liječenje inzulinom. Nastoji se imitirati fiziološko lučenje inzulina, bilo s više dnevnih injekcija inzulina uz pomoć štrcaljke (popularno rečeno penova), bilo putem inzulinske crpke. U liječenju tipa 2 šećerne bolesti u našoj zemlji, dostupne su nam gotove sve klase lijekove i kombinacija lijekova. Glavni cilj liječenja je postići dobru regulaciju šećerne bolesti i spriječiti razvoj kroničnih komplikacija te time omogućiti našim pacijentima dug i kvalitetan život. Treba naglasiti da je ključno pridržavanje pravilne prehrane te redovite tjelesne aktivnosti. Preduvjet uspješnog liječenja je i motiviranost bolesnika za liječenje i provođenje samokontrole glukoze u krvi jer nije lagano stalno živjeti s dijabetesom, redovito se „bockati“, uzimati redovito lijekove. Najveća odgovornost za uspješno liječenje je upravo na našem pacijentu sa šećernom bolešću te je vrlo važna i podrška obitelji. Važne su redovite kontrole nadležnoga obiteljskog liječnika i dijabetologa, ali i redovito provoditi ciljane specijalističke preglede kako bi se u slučaju pojave komplikacija poduzeli svi potrebni koraci te zaustavilo ili usporilo njihovo napredovanje, npr. redoviti pregledi oftalmologa 1x godišnje te pregledi kardiologa i neurologa.
Smeta li fizički rad?
NET.HR: Smije li osoba koja boluje od dijabetesa puno fizički raditi, osobito na suncu?
IZV.PROF.DR.SC. PRPIĆ-KRIŽEVAC: Odgovor ovisi o stanju kardiovaskularnog sustava, odnosno postojanju arterijske hipertenzije, kada se preko najveće vrućine ne preporučuje rad na otvorenom. Osobe sa šećernom bolešću mogu fizički raditi, uz praćenje glikemije prije i nakon fizičkog opterećenja. Zbog toga je nezaobilazni dio liječenja šećerne bolesti edukacija pacijenata.
