Bol u prsima je važan i čest simptom. Jako je važno razlučiti radi li se o infarktnoj boli koja zahtjeva hitnu medicinsku intervenciju ili o banalnoj koštano-mišićnoj boli koja prolazi spontano i bez posljedica.
Preporučljivo je zbog straha ipak posjetiti liječnika umjesto mjesecima ignorirati simptome upozorenja te završiti u vozilu hitne pomoći s liječnicima koji se bore za vaš život.
Bol u prsima
Osim starijih osoba, danas se i mnogi mladi suočavaju s boli u prsima. Zbog čega dolazi do te boli otkrila nam je liječnica obiteljske medicine Branislava Čilić.
DR. ČILIĆ: Ovo je simptom ili znak koji nam često dovodi pacijente u ordinaciju, panika i strah za život dominiraju, a mi liječnici u tom slučaju prvenstveno anamnezom, kliničkim pregledom i osnovnim pretragama otklanjamo životnu ugroženost. U tom postupku najčešće iskristaliziramo uzrok boli i nastavljamo s njegovim uklanjanjem u najvećem broju slučajeva. Pacijenti koriste različitu terminologiju pa tako npr. "probadanje oko srca", "bol u lijevom prsištu", "boli me srce", "osjećam pritisak oko srca", "steže me srce", "srce mi ne da disati" i sl. Ovdje moram napomenuti da bez obzira na našu pretpostavku tj. diferencijalnu dijagnozu učinimo sve u našoj mogućnosti da potvrdimo sumnje i otklonimo ugrozu stanja i života jer su kardiovaskularne bolesti vodeći uzrok smrti u današnje vrijeme, a posljedica su lošeg načina života, koja uključuje tjelesnu neaktivnost, hranu bogatu mastima u ugljikohidratima, prekomjernu količinu unosa kalorija, prekomjernu tjelesnu težinu i sve što ona sa sobom nosi.
Razliku srčane i ine boli liječnik procjenjuje prvenstveno pitanjima o vremenskom trajanju boli, intenzitetu, širenju boli, pojačava li se kretanjem, popušta li mirovanjem, ima li pridružene bolesti poput hipertenzije, šećerne bolesti, bolesti koštano-zglobnog sustava, je li u stresu, je li boli prethodila pojačana fizička aktivnost.
Porijeklo boli
DR. ČILIĆ: Bol u prsima može biti porijeklom i iz drugih organskih sustava.
Psihosomatska bol u prsima: U današnje vrijeme se suočavamo sa stresnim načinom života, potres, COVID, nadalje nesrazmjer između osobnih očekivanja i mogućnosti, problema meritorne prirode, nesuglasica s radnim kolegama, postavljanje visokih ljestvica od strane poslodavaca te dolazi do nezadovoljstava, straha, frustracija, neizvjesnosti koje mogu biti akutne i kronične prirode, a sve to dovodi do organske manifestacije koja je najčešće lokalizirana u prsima gdje smještamo i srce i dušu pa se kaže da u stresu i tjeskobi "boli i srce i duša". To stanje mi u medicini zovemo psihosomatskim bolestima. Takve tegobe su osim opresija u prsima i druga nedefinirana stanja poput slabosti, kažu: "Nije mi dobro", a zapravo ne specificiraju to što nije dobro, lokalizacije boli i tegoba se ne mogu povezati ni s jednim organskim sindromom, što nam je znak za to psihosomatski. Naročito panični poremećaj može imitirati srčanu bol.
Iz respiratornog sustava, kod upale plućne ovojnice, tumora bronha, upale dušnika, embolija pluća, pneumotorax, ali svaki od ovih razloga dodatno ima svoje specifičnosti te se brzo eliminiraju dodatnim pitanjima i pregledom pacijenta.
Iz gastrointestinalnog sustava: GERB- refluksna bolest, upala jednjaka, gastritis. Ti bolovi imaju karakter žarenja zbog djelovanja želučane kiseline koja ističe kroz otvorenu kardiju i pojačava se u ležećem položaju i nakon određene hrane, rjeđe su uzrok boli u prsima žučni kamenci, ali pankreatična bolest može dati pojasastu bol koja se širi i u prsa.
Lokomotornog sustava: poremećaj, tj. kompresija spinalnih živaca torakalne kralježnice kod bolesti intervertebralnog diskusa, različite povrede kralježnice i prsnog koša poput frakture rebara, skolioze te kifoze kralježnice, lošeg držanja, degenerativnih i upalnih bolesti kralježnice i sl. Neurološke bolesti osim već spomenute neuropatske boli kod kompresije živaca koji izlaze kroz intervertebralne otvore to bi se uvrstila i neuropatska bol kod herpes zostera.
Može li se bol spriječiti?
DR. ČILIĆ: Na pitanja kako spriječiti bol u prsima, odgovor je ukloniti uzrok njenog nastanka gdje god je to moguće, dakle liječiti osnovnu bolest medikamentoznom ili nemedikamentoznom terapijom. Neke poput GERB-a liječimo lijekovima iz grupe inhibitora protonske pumpe, za lokomotorni sustav važna je redovita tjelesna aktivnost i jačanje potporne muskulature, kod upalnih infektivnih bolesti to su antibiotici, psihosomatske bolesti su najzahtjevnije i traže dugotrajno liječenje psihoterapijom i antidepresivima s anksioliticima.
Svaki od ovih uzroka treba pomno istražiti, ako nam se pacijent javi s ovim tegobama, razgovarati s pacijentom, uzeti detaljnu anamnezu te primijeniti najučinkovitiji način liječenja. Ono što je najvažnije je da se i pacijenti informiraju i prate svoje stanje, dobro odvažu sami svoje simptome i ako su slične tegobe imali ranije u više navrata koje su same od sebe prošle ne trebaju se javljati u zdravstveni sustav ili svom obiteljskom liječniku jer organizam nije stroj i slične tegobe se javljaju, repariraju i nestaju.
Bol u lijevoj ruci
Uz probadanja kod srca, mladi se žale i na bol u lijevoj ruci. Od čega dolazi do boli u lijevoj ruci nam je objasnila liječnica Čilić.
DR. ČILIĆ: Zašto se bol u lijevoj ruci povezuje sa srcem je projicirajuća bol koja nastaje u prsištu, ali i ako je bol u ruci pa brahijalni pleksus koji inervira ruku izlazi iz donjeg dijela vratne i početnog dijela torakalne medule spinalis i prolazi kroz uske strukture između kralježaka koje ih mogu komprimirati i dati bolni podražaj. Lokalizacija boli je iz prsa, a proteže u lijevo rame, lijeva ruka, lijeva strana vrata, između lopatica, vrat i donja čeljust, leđa, širenje u trbuh. Uzroci boli u prsima su različiti, opasni, kojih je na svu sreću puno manje, oko 13%, ali i banalni. Ishodište boli je kardiogeno ili ekstra kardiogeno.
Pa tako bol u prsima koja traje dulje od 20 minuta, neovisna o pokretima tijela, češća kod osoba starije životne dobi koja se pojačava u fizičkoj aktivnosti, a sa širenjem u lijevo rame, vrat i čeljust pa i u lijevu ruku povezujemo s bolešću krvnih žila srca koja nastaje kada se one suze ili zaštopaju aterosklerotskim plakovima pri čemu srce ne dobiva dovoljno kisika i hranjivih materija. Jednim imenom to je stenokardija, dobro nam poznata Angina pektoris (stabilna i nestabilna) te Infarkt miokarda. Dodatno kada su u pitanju mlađe osobe pomislimo na disekciju aorte, perikarditis ili miokarditis, ali oni uz bol u prsima imaju i druge simptome najčešće virusne etiologije.
Kako si pomoći?
Liječnicu Čilić smo pitali kako si možemo pomoći te što bi ona kao liječnica preporučila ljudima koji se suočavaju s tom boli.
DR. ČILIĆ: Teško je reći kako si možemo pomoći da do toga ne dođe, na nama je da svom tijelu pružimo optimalne uvjete za rad. To podrazumijeva zdrav način života, tjelovježba, mediteranski način prehrane, dovoljno sna, samozaštita i prevencija zaraznih bolesti, cijepljenje i sve druge zdrave navike koje svi znamo što podrazumijevaju.
2. Fizička aktivnost
Učinkovitost biljnih čajeva
Pomažu li ljekoviti čajevi te preporučuje li liječnica matičnjak i glog objasnila nam je liječnica Čilić.
DR. ČILIĆ: Moram priznati da nisam sklona savjetovati nešto što ne poznajem najbolje, to bih prepustila botaničarima i ljekarnicima, ali ako nešto pomaže za sve ili puno bolesti, onda se pitam koliko je učinkovito za pojedinačni slučaj, ali i placebo učinak kod nekih može biti dovoljan, bitno je da nema štete kod uzimanja takvih preparata.
Čaj od limuna i matičnjaka ima blagi citrusni okus i umirujuće djelovanje. Djeluje kao diuretik, zbog aktivnog sastojka d – limonena, te stoga može pospješiti gubljenje tekućine iz tijela.
Kada pretrage ne ukazuju ni na što, a bol ostaje
Mnogi ljudi koji pate od aritmije i neugodne boli kod srca budu poslani na brojne pretrage, nose holtere, idu na EKG, ali iako se ne osjećaju dobro, bude im rečeno da je sve u redu. Pitali smo liječnicu Čilić što kaže na to te do čega treba doći da bi se pomoglo osobi i kako bi se moglo pomoći osobi.
DR. ČILIĆ: Sve ovo je važno sagledati i prosuditi potrebu za brojnim pretragama koje se indiciraju za banalne tegobe. Naravno ako je riječ o ozbiljnom poremećaju onda se to munjevito prepoznaje i rješava. S druge strane istražujući razlog prolaznim tegobama opstruiramo zdravstveni sustav pacijentima koji moraju iste pretrage obavljati zbog ozbiljnih srčanih problema. Osobama kojima se učini opsežna dijagnostika najčešće se ne nađe patološki supstrat, a oni i dalje nisu dobro, razlog je i u početku bio na nekom drugom polju, a to je najčešće nezadovoljstvo nekim segmentima svog života, ali svakako nije u nadležnosti liječnika.
