Znanstvenici su analizirali aktivnosti srca i mozga štakora neposredno prije nego što su uginuli od nedostatka kisika.
Tijekom istraživanja je otkriveno kako je njihov mozak slao brojne signale srcu koji izazivaju nepopravljiva oštećenja organa, te da su zapravo oni uzrok smrti. Kada su znanstvenici blokirali te signale, srce je živjelo duže.
Ukoliko se dokaže da se sličan proces događa i kod ljudi, možda bi postojala mogućnost da se pomogne osobama nakon srčanog zastoja tako što će se zaustaviti signali iz mozga, navodi se članku objavljenom u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences.
"Ljudi se se bave srcem jer misle da se spašavanjem srca spašava mozak', kaže jedna od autorica istraživanja Jimo Borjigin, neurologica s University of Michigan Medical School in Ann Arbor.
"Morate presjeći kemijsku komunikaciju između mozga i srca da biste spasili srce", izjavila je za Live Science. Istaknula je kako je ovo otkriće 'u suprotnosti s gotovo svim postupcima u pružanju hitne medicinske pomoći'.
Znanstvenici su pokušali otkriti zašto srce osobe, koja je ranije bila zdrava, nakon samo nekoliko minuta bez kisika iznenada prestane raditi. Naime, pokazalo se da je mozak osobe čije je srce prestalo raditi aktivan čak i kada osoba izgubi svijest i više ne pokazuje znake života. U ranijem istraživanju koje je ova znanstvenica provela s kolegama, otkriveno je da srce tijekom umiranja prima brojne signale iz mozga pokušavajući na taj način spasiti srce. "Upravo ti signali su možda odgovorni za iskustva takozvane bliske smrti", kaže Borjigin.
U eksperimentu sa štakorima znanstvenici su analizirali moždanu aktivnost životinja kod kojih su ubrizgavanjem smrtonosne injekcije prekinuli rad srca. Kada su aktivnost srca i mozga bili usklađeni, primijećeno je strujanje mnoštva neurotransmitera, poput dopamina, koji proizvodi osjećaj zadovoljstva, i norepinefrina, koji izaziva osjećaj opreznosti. "Upravo te kemijske supstance mogle bi objasniti zašto ljudi koji su doživjeli iskustvo 'bliske smrti' taj doživljaj opisuju kao 'stvarniji od stvarnog'", pojasnila je stručnjakinja. Kada su znanstvenici blokirali protok kemijskih signala iz mozga u srce tako što su presjekli kičmenu moždinu štakora, životinje su živjele tri puta duže od onih kod kojih je veza srce-mozak bila netaknuta. Istraživanje je provedeno na životinjama, a još ostaje pitanje bi li se jednako ponašalo ljudsko tijelo.
