U tu skupinu svakako spadaju i ljudi koji pri odabiru destinacije žele istražiti autohtonu gastronomsku i enološku ponudu odredišta koje su odlučili posjetiti. Baš takvima, sladokuscima koji znaju i vole uživati u dobroj hrani i finoj kapljici, mjesto na Jadranskoj obali koje nikako ne bi smjeli propustiti poluotok je Pelješac. Ugodna mediteranska klima idealna je podloga za posjetitelje koji ne vole gužvu i prepune plaže, ali zato znaju uživati u otkrivanju vinskih cesta, malih konoba koje kriju fantastične gastronomske užitke lokalne domaće kuhinje i mirise i okuse koje će još dugo pamtiti.
Zbog svojih prirodnih ljepota, mediteranskog ugođaja i čarobnih uvala i plaža, Pelješac svakako spada u najatraktivnija mjesta na Jadranu. Možda djelomično i zbog svoje izoliranosti, posebnu čar ovom poluotoku daju njegovi mještani, ljudi koji će vam otvoriti svijet pelješke tradicije, a koja se i danas ogleda u njihovom načinu života, poljoprivredi, vinogradarstvu, uzgoju stoke i ribolovu. Svi ti elementi važan su dio priče o hrani, vinu i kulturi na Pelješcu koji vješto izmiče masovnom i industrijskom turizmu i još se uvijek čvrsto drži lokalnih običaja u proizvodnji i pripremi gastronomske ponude.
Listu specijaliteta po kojima je Pelješac poznat među ljubiteljima dobre hrane oblikovale su lokalne namirnice. Ovdje primarno moramo navesti ribu i plodove mora, prvenstveno školjke kamenice – stonske kamenice koja osobito dobro uspijeva u Malostonskom zaljevu, gdje se slatka voda miješa sa slanom morskom vodom. Iz tog razloga, ova kraljica među školjkama sa svojim bogatim mineralnim okusom mora već je desetljećima zaštitni znak ovoga kraja.
Iako se kamenice spremaju na mnoge načine, za pravi, autohtoni doživljaj gostima koji dođu na Pelješac uživati u hrani preporuča se da s nekim od lokalnih ribara otiđu na barku i uživaju u sirovim, netom izvađenim kamenicama ili ih poškrope s par kapi limunovog soka. Ne treba zaboraviti ni ostale školjke; kunjke, dagnje, brbavice, koje se ovdje spremaju na raznovrsne načine.
Školjke, kozice i ostali plodovi mora ovdje se pripremaju kao juhe, rižoto ili s pastom, no kada posjetite Pelješac, nemojte propustiti okuse jednostavnih težačkih jela i metoda spravljanja, a ovdje su to svakako buzara i brudet. Ovisno o sastojcima, kod pripreme buzare postoje različite varijacije, no ono što im je zajedničko jednostavnost je pripreme koja će očuvati aromu sastojaka i okuse mora. Osim u školjkama, posjetitelji na Pelješcu mogu uživati u čistim i nezaboravnim okusima najkvalitetnije oborite ribe, poput škrpine, orade, bracina, lubina i ostalih koja se ovdje najradije sprema na gradele, lešade ili gregade, što su sve načini pripreme ribe sa stoljetnom tradicijom.
Ako poželite kušati lokalne mesne delicije, predlažemo obilazak lokalnih konoba u kojima poslužuju janjetinu, ali ne bilo kakvu – mjesto Kuna na Pelješcu poznato je po uzgoju ovaca, točnije autohtone pasmine dubrovačka ruda, koja na ovom području ima poseban status. Osim na već pomalo klasičan način, onaj na ražnju, u janjetini se može uživati i kada je spremljena na lešo, pod pekom ili s lokalno uzgojenim povrćem, poput boba, blitve i mladom mrkvom. Sve te delicije treba zaokružiti i kvalitetnom kapljicom.
Poluotok Pelješac u cijelosti je ispresijecan vinskim cestama, a obilazak je iskustvo koje ćete zasigurno dugo pamtiti. Prekrasni prizori brda i dolina prekriveni su nepreglednim nasadima vinove loze na kojima uspijevaju neka od najvažnijih hrvatskih vrhunskih vina, a s nekih od lokacija na kojima su smještene vinarije prostire se nezaboravan pogled na more i lokalne otoke. Vinska cesta nastala je na ostacima Napoleonove ceste i prolazi kroz mnoštvo spomenika nulte kategorije, a polazi od Stona, preko Ponikava pa sve do iznad Orebića. Najpoznatija autohtona sorta crnog vina koja uspijeva u ovim krajevima je plavac mali, poznat i kao kralj crnih vina u Hrvata. Ova iznimno cijenjena sorta raste na nekoliko lokaliteta od kojih su najpoznatiji Dingač i Postup, no nećete pogriješiti i ako u svojim istraživanjima posjetite i druge vinarije na koje naiđete i koje organiziraju degustacije za svoje posjetitelje. Ljubitelji bijelog vina uživat će sorti rukatac, također autohtona sorta poznata i pod nazivom maraština ili vrlo popularnom vrhunskom vinu pošipu.
Kako su stanovnici ovih predjela stoljećima živjeli od uzgoja vinove loze, a njihova vrhunska vina važan su dio hrvatske vinarske kulture, ovdje je u mjestu Putnikovići prije dvije godine otvoren „Prvi hrvatski muzej vinogradarstva i vinarstva“. Sam muzej obuhvaća nekih 800 četvornih metara i podijeljen je na tri zbirke, „Dom vinarske tradicije“, „Povijesni razvoj loze na ovim prostorima“ i „Vina u tradiciji življenja“ te kušaonicu vina. Eksponati muzeja u okviru ovih zbirki otkrivaju zanimljivu povijest vinarstva u ovim krajevima, kako su nekada izgledale etikete, tko su slavni vinogradari i vinari, ali i zanimljivosti o tehnikama obrade zemlje i alatima koji su se pritom koristili te koji su sve običaji ovog kraja vezani za vino. Najvažnije od svega, muzej radi cijelu godinu pa ni nakon ljeta nije kasno uputiti se na Pelješac i prepustiti se gastro užicima za sva osjetila.
*Sadržaj producirao RTL Digital u suradnji s TZ Dubrovačko-neretvanske županije prema najvišim uredničkim standardima.
