Dakle, pitanje je koliko ima meridijana? Današnji početni meridijan nije oduvijek bio onaj početni, a prelazak datumske granice znači da smo preskočili ili ponovili jedan cijeli dan!
Od kada se provode računanja dimenzija Zemlje, sva ra računanja kroz prošlost su započinjala mjerenjem duljine meridijanskog luka koji omeđuju dva polumjera Zemlje koja pritom u središtu Zemlje zatvaraju kut od 1°. Krajem 17. st. postajalo je sve jasnije da nisu jednake sve te duljine meridijanskog luka i da se njihova duljina od ekvatora prema polovima, zbog spljoštenosti Zemlje, znatno povećava. Znači da, duljine luka stupnja (ili minute) meridijana nisu iste poradi spljoštenosti Zemlje na polovima. Prema matematičkom modelu Zemlje računa se da su svi meridijani jednako dugi. Ali, i dalje se pitate koliko ima meridijana?
Kao odgovor na brojna pitanja koliko ima meridijana, možemo samo reći da se broj meridijana i paralela ne može odrediti, a to je zato što ih se na površini Zemlje može povući bezbroj.
Kako je meridijan luk koji je okomit na ekvator i spaja oba zemaljska pola, takvih lukova može se povući bezbroj, a za određivanje njihovog položaja trebalo bi ih usporediti s položajem neke točke na Zemlji. Zato se i nametnula potreba izbora početnog meridijana.
Početni meridijan služi za određivanje položaja ostalih
meridijana. Francuzi su tako u 18. st. za početni meridijan
izabrali meridijan pariške zvjezdarnice, a Englezi su u isto
vrijeme za početni meridijan izabrali zvjezdarnicu Greenwich kod
Londona.
Kako je prema Greenwichu izrađeno i najviše karata koje su bile u
svjetskoj upotrebi, tako je Greenwich kao početni meridijan
općenito prihvaćen.
Koji meridijan prolazi kroz Zagreb?
16. meridijan geografski prolazi kroz Zagreb, a oznaka šesnaestog meridijana, koji prolazi kroz Zagreb, postavljen je za vrijeme Univerzijade 1987. godine na križanju Vukovarske i Držićeve ulice.
Drugi naziv za meridijan je podnevnik, a u zemljopisu odnosno fizičkoj geografiji to je naziv za liniju koja spaja zemljine zemljopisne polove te je okomita na paralele (ili usporednice). To je zamišljena crta koja spaja sve točke na Zemlji na kojima je Sunce tijekom svog prividnog kretanja u istom trenutku nalazi na najvišoj točki obzora, u zenitu.
Tako i sva mjesta koja imaju istu vrijednost zemljopisne dužine se i nalaze na istom meridijanu. Sva računanja dimenzija Zemlje tijekom prošlosti započinjala su mjerenjem duljine meridijanskog luka. Prema matematičkom modelu Zemlje računa se da su svi meridijani jednako dugi.
Suprotno meridijanima, sve paralele nisu jednako duge. Paralele od Egipta prema ekvatoru su sve duže, a od Egipta prema sjevernom polu su sve kraće.
Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!
