Ronjenje na dah je zapravo aktivnost stara kao i samo čovječanstvo, a tek mnogo kasnije ronjenje na dah ulazi u sportske aktivnosti kada mu je određena i dubina.
Definicija sportske aktivnosti zvane ronjenje na dah, je zapravo vršenje neke od vodenih aktivnosti koja se odvija prilikom zadržavanja daha, odnosno bilo koja od raznih vodenih disciplina, u kojoj ronioci pokušavaju ostati što je moguće duže bez pomoći podvodnih aparata za disanje. A koja je dubina za ronjenje na dah?
Poznato nam je da tijekom prvih 9 mjeseci života, ljudi egzistiraju u vodenom okolišu vrlo sličnom morskoj vodi, stoga nam je i ronjenje toliko prirodno, no kako smo došli do ronjenja na dah i koju dubinu možemo ronjenjem na dah dostići?
Za ronioce na dah i podvodne ribolovce dubina je nešto privlačno,
osjećaj koji je nemoguće opisati nekome tko ima strah od vode ili
dubine. Zbog toga je ronjenje na dah i dubina
toliko privlačna mnogima.
Dugogodišnju vladavinu Kristijana Curavića u ovoj disciplini u
Hrvatskoj prekinuo je reprezentativni ronilac Goran Čolak, koji
je poslije postavio svjetske rekorde u ronjenju na dah. Uz pomoć
dodatnih pomagala Austrijanac Herbert Nitsch postigao je
nevjerojatnu dubinu ronjenja na dah od čak 214 metara.
