Hrvatska se nalazi unutar umjerenih geografskih širina oko 45° paralele odnosno na polovici puta između ekvatora i sjevernog pola.
Tu je dominantni utjecaj zapadnih vlažnih oceanskim masa s područja Atlantskog oceana, položaj uz toplo more prvenstveno Jadransko more, a kao dio Sredozemnog mora koje se nalazi između Europe i Afrike. Blizina velikih kopnenih površina kao što su to zapadni dio Euroazije na sjeveroistoku te na jugu kopno sjeverne Afrike te otvorenost kontinentalnog dijela Hrvatske prema sjeveru i relativno visoka planinska barijera (dio Dinarida) duž većeg dijela obale, sve su to čimbenici koji imaju utjecaj na našu klimu i na prosječne temperature po mjesecima u Hrvatskoj.
Razlike u temperaturi zraka u primorju i panonskom prostoru ljeti su znatno manje nego zimi. Nešto veće razlike se javljaju noću, kada se kopno brže hladi nakon zalaska sunca. Na sjeveru i istoku Hrvatske prosječne temperature zraka u srpnju kreću se od 20 i 22°C, a na otocima i obali primorja između 23 i 26°C.
Termička svojstva mora dobro se očituju u dnevnim temperaturnim razlikama u primorju, a termički utjecaj mora zimi se gubi udaljavanjem od obale. U primorju i otocima Dalmacije noći i jutra s mrazevima uglavnom se kreću od 5 do 15, a u Zagori više od 20, ponegdje preko 40.
Evo koje su prosječne temperature po mjesecima u Hrvatskoj
Ledeni dani su dani kada je najniža temperatura ispod -10°C. Takvih dana tijekom godine u Hrvatskoj ima najmanje. U prosjeku ih je 10-15 u nizinskom dijelu panonske Hrvatske, 15-20 dana u gorskoj Hrvatskoj, dok se u primorju javljaju jednom u nekoliko godina.
Studeni dani kada je temperatura tijekom svih 24 sata niža od 0°C su najčešći u gorskim krajevima gdje ih je više od 30 dana. U kontinentalnim dijelovima takvih je dana više od 15 u godini, a rijetka su pojava u primorju javljajući se jednom u nekoliko godina u siječnju ili veljači.
Hladni dani ili dani s mrazom su dani kada se temperatura zraka barem jednom tijekom dana spusti ispod 0°C. U kontinentalnom dijelu Hrvatske bezmrazni dani su u pravilu samo lipanj, srpanj, kolovoz i veći dio rujna, a u primorju bezmrazno razdoblje traje od početka svibnja do početka studenog.
Topli dani su dani kada temperatura zraka tijekom 25 sata barem jednom je jednaka ili veća od 25°C, a takvi dani su znatno zastupljeni u cijeloj Hrvatskoj osim na najvišim planinama. U kontinentalnom dijelu Hrvatske, sjevernome primorju i zagori ima ih 100-200, u srednjem i južnom primorju više od 130, a u višim gorskim predjelima 40-70 (na Zavižanu je samo 3 topla dana u godini). Diljem Hrvatske javljaju se u razdoblju od travnja do kraja rujna, u primorju su mogući i u listopadu, no u velikoj su mjeri karakteristični za ljetne mjesece (75-80%).
Vrući dani, kada je temperatura zraka barem jednom tijekom 24 sata jednaka ili viša od 30°C, ima u kontinentalnom dijelu 15-30 dana u godini, u gorskom dijelu manje od 15, a u primorju posvuda više od 15, ponegdje u Dalmaciji i više od 40 dana. Ograničeni su na ljetne mjesece.
Dani s toplom noći su vrlo rijetki. Tada se temperatura zraka tijekom cijelog dana ne spušta ispod 20°C. Takvi se dani u kontinentalnom dijelu Hrvatske javljaju u prosjeku jednom u nekoliko godina, dok su u primorju česti tijekom ljetnih mjeseci, na sjeveru 10-30 dana.
Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!
