Crna rupa (engl. black hole) je prostor u kojem je velika masa zbijena u malom prostoru te se zbog toga, nakon što pređe granicu crne rupe (tzv. horizont događaja), ništa, pa čak ni svjetlost, ne može otrgnuti privlačnoj gravitacijskoj sili te mase. No često se postavljaju pitanja kako nastaje crna rupa.
Jedna od teorija koja opisuje kako nastaje crna rupa je i
Einsteinova Opća teorija relativnosti koja govori da masa
zakrivljuje prostor i vrijeme, te što veću masu neko tijelo ima,
to mu je gravitacija veća. Crne rupe se stoga smatraju
najgušćim, a time i najmasivnijim objektima u svemiru, dakle,
njihova je gravitacija najveća.
Crne rupe toliko zakrivljuju prostor da im čak ni svjetlost ne
može pobjeći.
Nisu sve crne rupe jednake; neke imaju masu nekoliko sunca i
promjer od nekoliko kilometara. Astronomi još uvijek
nagađaju kako nastaje crna rupa.
Albert Einstein smatrao je da je crna rupa urušena zvijezda
ogromne gustoće kojoj čak ni svjetlost ne može pobjeći
Crna rupa nastaje iz ostataka umrlih zvijezda s
više 3 Sunčeve mase (granica za neutronske zvijezde). Pod
utjecajem vlastite gravitacije zvijezda doživljava kolaps i
povećava svoju gustinu čime gravitacija dalje raste. Da bi
nastala neka crna rupa, moraju proći milijuni ili milijarde
godina.
