Ukrasno i ljekovito bilje /

Znate li da je imela crvena zaštićena i ne smije se brati u prirodi?

Image
Foto: pixabay.com

Imela crvena poznatija kao božikovina (lat. Viscum), je zimzeleni poluparazitski biljni rod iz porodice Santalaceae. Raširena je po Europi, Aziji, Africi i Australiji

29.5.2018.
18:49
pixabay.com
VOYO logo

Ovom rodu pripada preko 100 vrsta ove biljke. Imela raste u obliku okruglastih grmića po stablima bjelogorice i crnogorice. Ti grmovi su razgranati, dugi oko jednog metra a imaju kožaste žutozelene listove i žutozelene je kore te bodljikavo nazubljenih listova na rubovima. Postoje imela crvena i imela bijela.

Imela crvena je jedina vrsta božikovine koja raste kod nas, a uglavnom je nalazimo u brdsko planinskim područjima, najčešće u bukovim šumama.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Raste kao grm ili manje drvo visine od 5-10 metara i vrlo je sporog rasta, ali može doživjeti starost dulju od stotinu godina.

Bobice bijele imele su otrovne, bijele su boje, veličine graška, a dozrijevaju zimi.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Njeni plodovi su ljepljivi i lako se zalijepe za koru drveta pa onda proklijaju. Od njih se može napraviti i kućno ljepilo. I sam njihov latinski naziv znači lijepilo za ptice.

Image
Foto: Pixabay.com

U Hrvatskoj češće raste vrsta bijela imela (V. album) i nekoliko njezinih podvrsta. Ljekoviti su joj listovi i cvjetovi. Vršci grančica se beru na početku proljeća i suše, a njezini ekstrakti koriste se u liječenju zloćudnih tumora. Moderna medicina priznaje lejkovita svojstva ove biljke i koristi je kao dodatnu terapiju kod liječenja karcinoma, hepatitisa C i HIV-a.

Imela crvena posjeduje jako puno ljekovitih tvari: glikozid viskalbin,viscin, hlapivi alkaloide, poput smole visciflavin, uz holin i jedan ester holina i djelujuću tvar koja snižava tlak krvi, vitamin C, glukoza, inozit, škrob, ulje, kiseli i neutralni saponin, oleanolna kiselina, stearin, octena i palmitinska kiselina, kalcij, kalij, dosta fosforne kiseline i drugo.

Iako crvenu imelu povezujemo s Božićem, njome se ne ukrašavaju crkve jer se smatra kao poganim ukrasom.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Pretpostavlja se da je to jer je Božić kao takav, preuzeo dosta tradicija iz drugih kultura.

Zanimljivo je i jedno staro vjerovanje iz Francuske po kojem je imela otrovna jer je rasla na drvetu iz kojega je napravljen križ na kojem je Isus razapet.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Imela crvena, u narodu poznatija kao božikovina (Ilex aquifolium L.) ubraja se među najljepše zimzelene vrste pa je stoga i jedan od najljepših tradicionalnih božićnih i novogodišnjih ukrasa.

Postoji i zanimljivost iz doba starih Rimljana koji su smatrali  da imela crvena  ima čudesnu moć i štiti od munje, uroka i čarolija.

U narodnim običajima božikovina predstavlja zaštitu od zlih duhova i nesreća pa se u zimskim mjesecima stavlja pred vrata, a u vrijeme božićnih blagdana u domove, gdje treba ostati do Svijećnice. U kršćanstvu su cvjetovi božikovine simbol Isusova rođenja, crveni plodovi Isusove krvi, a bodljikavo lišće krune od trnja.

Cvjetovi se razvijaju u pazušcima listova na starijim granama, skupljeni u paštitaste cvatove. Sitni su, vrlo mirisni i blijedožute boje, a muški i ženski cvjetovi razvijaju se na zasebnim biljkama.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Imela crvena ima plodove, koštunice veličine zrna graška, s 4-5 sjemenki. U početku su zelene, a kada sazru sjajno su crvene boje. Dozrijevaju u studenom i prosincu pa ostaju na granama sve do proljeća. Ove bobice vrlo su otrovne i već nekoliko bobica može uzrokovati trovanje.

Listovi imele crvene u narodnoj medicini koriste se u obliku čaja ili kapi kod kašlja, prehlade, gripe, reume, gihta, artritisa, otečenih limfnih žlijezda, bolesti probavnog sustava, žutice ili kao diuretik.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Važno je napomenuti da i u listovima ima otrovnih tvari, pa za navedene tegobe treba koristiti biljke koje ne zaostaju po djelotvornosti, a nemaju štetnih sastojaka.

Imela crvena ili božikovina je ugrožena vrsta, prvenstveno zbog sječe u dekorativne svrhe pa je tako od 1961. godine zaštićena Zakonom o zaštiti prirode, na svim prirodnim nalazištima. Morate znati da je zabranjeno u prirodi trgati njene grane ili čupati i presađivati cijele biljke.

U dekorativne svrhe koriste se samo biljke iz uzgoja. Imela crvena ili božikovina, nije osjetljiva na gradska onečišćenja se često sadi u parkovima a s obzirom na to da je otporna na rezanje pogodna je i za oblikovanje pa se često sadi kao živa ograda.

Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!​​

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Dosje jarak
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo