Zimski solsticij se još naziva i ''najkraći dan u godini'', a predstavlja razdoblje kad je period od izlaska do zalaska sunca najkraći.
Zašto do toga dolazi? Svi znamo da je zemljina os nagnuta, a njen nagib iznosi 23°27´. Zemlja obilazi Sunce po svojoj putanji, a jedan od polova je uvijek više nagnut prema Suncu od onog drugog. Proljetni i jesenski ekvinocij ili ravnodnevnica su jedina dva puta godišnje kada dolazi do njihovog izjednačavanja.
Tijekom zimskog solsticija, Sjeverni pol je najudaljeniji od Sunca, a s druge strane je južni pol najpriklonjeniji Suncu. Sunčeve zrake su okomite na južnu ili Jarčevu obratnicu, koja je zamišljena kao kružnica na 23°27´ geografske širine. Tog dana je južna polutka najviše obasjana i svim stanovnicima na toj strani polutke – dan je najduži, a noć najkraća. S druge strane, sjeverna polutka tog dana ima najkraći dan i najdužu noć.
Nakon zimskog solsticija, možemo primijetiti da se Sunce počinje dizati, ali to je prividno gibanje Sunca. Pošto Zemlja nastavlja put oko Sunca, sjeverna polutka mu se sve više priklanja i zato ju ono sve više obasjava.
Najkraći dan u godini nam također predstavlja i početak zime. Iako smo svjesni da zima počinje 21. prosinca, zimski solsticij ne pada uvijek na isti dan. To se događa iz razloga što položaj Zemljine osi utječe na gravitacijsko djelovanje Sunca i mjeseca, ali i zbog korekcije kalendara u prijestupnim godinama.
Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!
