Šumsko bilje ili samoniklo bilje čine sve biljke koje rastu u šumi bez utjecaja čovjeka. U nastavku vam donosimo neke od zanimljivih vrsta šumskog bilja. 

Puzava dobričica

Spada u šumsko bilje te je zastupljena u svijetlim, listopadnim šumama i šikarama, rubovima šuma, živicama, na obalama rijeka i potoka, od nizina do brdskog pojasa. Voli svježa i vlažna tla u polusjeni, a pojavljuje se i kao korov na obradivim površinama.

Stabljike su puzeće ili uzlazeće, visine 20-50 centimetara. Zimzelena je trajnica, a cvjeta od travnja do srpnja. Medonosna je i ljekovita biljka. 

Srebrenka 

Srebreka je prirodno rasprostranjena u Europi i zapadnom Sibiru. Živi na dubokim, svježim, rahlim, hranjivim, umjereno kiselim, blago humoznim tlima, na različitim geološkim supstratima.

Raste u različitim listopadnim i mješovitim šumama, ponajviše u jarcima i uz potoke i u vegetaciji visokih zeleni, od gorskoga do pretplaninskoga vegetacijskoga pojasa. Pripada europskom flornom elementu.

Zlatni ljiljan

Zlatni je ljiljan rasprostranjen u Europi i u umjerenoj zoni Azije. Također spada u šumsko bilje, a najčešće dolazi u mezofilnim, listopadnim šumama i šikarama od nizina do pretplaninskoga pojasa. Javlja se i na travnjacima. Raste na svježim, hranjivim, blago do umjereno kiselim i rastresitim humoznim tlima.

Pripada euroazijskom flornom elementu. Podzemna je lukovica zlatnožute boje, promjera oko 5 cm, sastavljena od većega broja debelih, mesnatih i ljuskavih listova. 

Čitaj, prati i komen tiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!