Prije nego što započne sjetva proljetnog ječma, mora se znati da ječam treba sijati u plodoredu, a dobri predusjevi su: krumpir, suncokret, kukuruz  kraće dužine vegetacije i zrnene mahunarke. Treba izbjegavati sjetvu ječma nakon strnih žita. 

Sjetva proljetnog ječma, posebno ozimih formi, mora započeti uz poštivanje optimalnog roka sjetve.  Optimalni rok sjetve proljetnog ječma je prva polovina listopada i to od 1. do 15.

Tako sjetvu jarog ječma treba kvalitetno pripremiti i obaviti je prvih dana poljskih radova. Površina zemljišta mora biti pripremljena za kvalitetnu sjetvu proljetnog ječma – krajem veljače ili početkom ožujka.  Poštivanje rokova i datuma je posebno važno zbog kraćeg svjetlosnog stadija kod ječma u odnosu na druge žitarice.  Ječam brže prelazi prve etape organogeneze u odnosu na druga žita, od čega direktno ovisi i potencijal za prinos ječma.

Ječam ima skromnije zahtjeve od drugih žitarica, što se tiče vlage i topline, posebno u odnosu na pšenicu.  Tako ječam klija na temperaturi od 1- 2ºC, a optimalna temperatura za razvoj je 15ºC.   Mlade biljke izdržavaju temperaturu od  –4 do -6ºC, a kada ojačaju i porastu (što nazivamo bokorenje) mogu da izdrže i -10 do -12۫°C. Zbog slabije razvijenog korijenovog sistema u odnosu na druga  strna  žita. Ječam je osjetljiviji je na kisela zemljišta, posebno pivarski ječam. Sjetva proljetnog ječma podrazumijeva i da zemlja bude plodna, zemljište strukturno, s optimalnom pH vrijednošću  od 6,5 do 7,2.

Sjetva proljetnog ječma je ujedno i zalog dobrog uroda ječma.

Čitaj, prati i komen tiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!