Prije nego započne sjetva ozimog ječma i mora se znati da ječam treba sijati u plodoredu, a dobre predkulture su: krumpir, suncokret, kukuruz  kraće dužine vegetacije i zrnene mahunarke. Treba izbjegavati sjetvu ozimog ječma nakon strnih žita. Za sjetvu ozimog ječma obvezatno treba koristiti deklarirano sjeme, po mogućnosti što krupnije.

Pri izboru sorte ječma za sjetvu moramo znati njegovu namjenu, koja može biti za hranidbu stoke, industrijsku preradu i dr.  Tako primjerice, ako ječam proizvodimo za proizvodnju piva, biramo neki od dvorednih ječmova koji mogu biti jari i ozimi.

Sjetva ozimog ječma mora započeti uz poštivanje optimalnog roka sjetve.  Kalendarski gledano optimalni agrotehnički rok za sjetvu ozimoga ječma prva polovina listopada i to od 1. do 15.  

Ozimi dvoredni ječam koristimo za proizvodnju slada, a višeredni za stočarsku proizvodnju. Tako sjetvu ozimog ječma treba kvalitetno pripremiti i obaviti je prvih dana poljskih radova. Ozime sorte višerednog ječma siju se na sklop 320-370 klijavih zrna/m2 što iznosi 150-160 kg/ha.  Površina zemljišta mora biti pripremljena za kvalitetnu sjetvu ozimog ječma, a poštivanje rokova i datuma je posebno važno zbog kraćeg svjetlosnog stadija kod ječma u odnosu na druge žitarice.  Ječam brže prelazi prve etape organogeneze u odnosu na druga žita, od čega direktno ovisi i potencijal za prinos ječma.

Ječam ima skromnije zahtjeve od drugih žitarica, što se tiče vlage i topline, posebno u odnosu na pšenicu.  Tako ječam klija na temperaturi od 1- 2ºC, a optimalna temperatura za razvoj je 15ºC.   Mlade biljke izdržavaju temperaturu od  –4 do -6ºC, a kada ojačaju i porastu (što nazivamo bokorenje) mogu da izdrže i -10 do -12۫°C. Zbog slabije razvijenog korijenovog sistema u odnosu na druga strna žita. Ječam je osjetljiviji je na kisela zemljišta, posebno pivarski ječam. Sjetva ozimog ječma podrazumijeva i da zemlja bude plodna, zemljište strukturno, s optimalnom pH vrijednošću  od 6,5 do 7,2.

U praksi se često dešava da se ječam sije na zemljištima slabije plodnosti, jer njegov genetički potencijal za prinos nije veliki, a na zemljištima manje plodnosti uvijek daje bolje rezultate nego druga strna žita.

Sjetva ozimog ječma se uvijek radi sijačicama, a količina sjemena ovisi o vremenu, načinu sjetve, sorti, upotrebnoj vrijednosti sjemena, kvaliteti pripreme tla za sjetvu.

Čitaj, prati i komen tiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!