U kontinentalnim krajevima, sadnja paprike se obavlja tijekom travnja. Sjeme se sije u gotove hranjive supstrate i zato nije potrebno prihranjivanje rasada. No, kaljenje rasada se obavezno provodi 10 do 15 dana pred sadnju paprike. Paprika se uzgaja iz presadnica pa je po m2 potrebno sedam do osam presadnica. Onda kad je tlo dovoljno toplo i nema opasnosti od kasnih mrazeva, počinje rasađivanje na otvorenom. U polju se rasađuju u redove, a razmak između njih je 70 cm, a od biljke do biljke je 30 cm.
Karakteristike paprike
Riječ je o jednogodišnjoj biljci iz porodice Solanaceae. Njen korijen je vretenast i razgranat, no ima slabu usisnu moć i ne ide duboko u tlo. Njegova dužina ovisi o sorti paprike, ali prosječno je dug 50 do 70 cm. Cvijet paprike je pojedinačan ili u grupi i pretežito je bijele boje.
Paprika je popularno povrće zbog visokog sadržaja vitamina, šećera, bjelančevina, mineralnih soli i ostalih sastojaka. Ona se konzumira tijekom cijele godine, u svježem stanju, a u prerađenom je konzervirana i smrznuta. Sadnja paprike je najučestalija u kontinentalnoj zoni, oko 82%.
Temperatura
Paprika zahtjeva više topline od rajčice. Imajte na umu da pri temperaturi ispod 15 ºC, ona prestaje s razvojem. Isto se događa kad temperature bude iznad 36 ºC. Sjeme paprike počinje nicati kad je temperatura iznad 13 ºC, a optimalna temperatura za rast i razvoj biljke je 22 do 25 ºC
Voda i tlo
Paprika ima veće zahtjeve za vodom, a to se osigurava padalinama i navodnjavanjem. Zbog slabe usisne moći korijena, naročito je važno navodnjavanje. Najbolje će rasti na dubokim, rastresitim humusnim tlima.
Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!
