Šume su veliko bogatstvo Hrvatske i prekrivaju značajnu površinu Hrvatske, a veliki dio tih šuma su upravo vazdazelene šume. One su u usporedbi s ostalim europskim šumama održane u iznimno prirodnom stanju, što možemo zahvaliti i stoljetnoj tradiciji održivog gospodarenja.
Mediteransko-litoralni pojas je dio Mediteranske regije u fitogeografskoj raspodjeli Hrvatske je pojas koji obuhvaća veći dio otoka, uski priobalni pojas, te srednju i južnu Dalmaciju i vezan je najviše za vazdazelene šume u Hrvatskoj.
Za to područje karakteristične su vazdazelene šume hrasta crnike (Quercus ilex) i šume alepskog i crnog dalmatinskog bora (Pinus halepensis i Pinus nigra subsp. dalmatica) koje su razvijene u stenomediteranskoj i eumediteranskoj zoni.
Obalni vegetacijski pojas obuhvaća veći dio jadranskih otoka, srednju i južnu Dalmaciju te usko priobalno područje Hrvatskog primorja. Tako vazdazelene šume u Hrvatskoj velikim dijelom čine šume hrasta crnike, a nalazimo i crni jasen, koji južno od Splita počinje nestajati. Na najvišim vrhovima jadranskih otoka možemo vidjeti šume s crnim grabom, crnim borom i hrastom crnikom koje čine hemimediteran.
Šume dalmatinskog crnog bora (Pinus nigra subsp. dalmatica) rastu
iznad šuma hrasta crnike i alepskog bora. Najveći kompleksi tih
vazdazelenih šuma u Hrvatskoj razvijeni su na nadmorskoj visini
od 450-750 m, na Braču, Hvaru i Korčuli, a na Pelješcu i na većim
visinama.
Vazdazelene šume u Hrvatskoj najčešće su
razvijene na plitkim, skeletnim vapnenačkim crnicama i posmeđenim
crvenicama.
U graničnom pojasu crnoborvih šuma prema crnikovim šumama, na vapnenoj podlozi rastu šume dalmatinskog crnog bora s crnikom.
Zbog stoljetnog utjecaja čovjeka šume hrasta crnike do danas su očuvane na vrlo malim površinama, a najljepše sastojine očuvane vazdazelene šume u Hrvatskoj su na Mljetu, Rabu (šuma Dundo) i na Brijunima.
Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!
