Pitomi kesten je vrsta čiji uzgoj za sada nije intenzivan na našem području, već ga uglavnom nalazimo u šumama i to na višim nadmorskim visinama. 

Kesten na koji odmah pomislimo kada ga spomenemo je plod divljeg kestena, koji spada u nutritivno visokovrijedne namirnice. Sastoji se od 53 % vode, 2,9 g bjelančevina, 44 g ugljikohidrata, a glavni sastojak je škrob kojeg ima oko 44 % u sirovoj sjemenci. Po ovoj količini škroba usporediv je s krumpirom pa je to i razlog za uzgoj kestena i radi njegovih plodova od kojih proizvodi i brašno. Brašno divljeg kestena, pomiješano s brašnom žitarica daje punovrijedna peciva i kruh. 

Plod kestena bogat je kalcijem, kalijem, a sadrži i fosfor, željezo, većinu vitamina B skupine.

Drvo kestena kasno cvjeta pa je odlična je ispaša za pčele kojima je u to vrijeme jedini izvor peluda i nektara.  Tako dolazimo i do činjenice da je kesten i uzgoj kestena dobar i za proizvodnju kestenovog meda koji je vrlo ljekovit te pomaže kod gastritisa. Kestenov med štiti jetru i pridonosi boljoj cirkulaciji. 

Kesten je jednodomna biljka, pri kojoj se na istom stablu nalaze razdvojeni muški i ženski cvjetovi. Oprašivanje vrše vjetar i kukci (pčele), a važno je da se posade razne sorte kestena radi međusobnog oprašivanja.  Može narasti u visinu do 25 m s bujnom, velikom krošnjom i godišnje dati preko 200 kg plodova.    Kesten i njegov uzgoj traži agroekološke uvjete za podizanje nasada pa tako pitomom kestenu najviše odgovara mediteranska i umjereno-kontinentalna klima sa srednjom godišnjom temperaturom od 11 – 15 °C.  Voćka je to toplih krajeva i pripada grupi heliofilnih biljaka kojima je potrebno puno svjetlosti

Za dobar uzgoj kesten traži vodu, koja je od izuzetne važnosti, posebno u periodu razvijanja cvjetnih pupoljaka kada je potrebno navodnjavanje tijekom uzgoja.  Za uzgoj kestena najpogodnija su ilovasto-pjeskovita zemljišta u kojima je odnos gline prema pijesku 60:40 , a pH vrijednost se kreće od 4,0 do 6,0. Nikako ne voli vapno i na takvim mjestima kesten slabije uspijeva.

Kesten tijekom uzgoja dobro reagira na gnojenje dušikom, a može mu se dodati i nešto fosfora i kalija. Kesten je potrebno gnojiti dušičnim gnojivima i tijekom njegove starosti, da bi se što bolje i više razvile mladice na kojima se razvijaju cvjetovi i plodovi.  Kesten  za uzgoj traži i poseban položaj, a najprimjereniji je onaj koji je osvijetljen i s kojega dobro otječe voda, s rahlim tlom bogatim humusom.

Kesten se uzgaja u piramidnu ili kotlastu krošnju, a orezivanje kestena je ograničeno na najnužnije zahvate. To je čišćenje krošnje i usmjeravanje grana. 

U rujnu, kada plodovi zore, a ljuštenje plodova iz ježinaca koji su pali na tlo, pospješuje se tako da se ježinci sakupe na hrpu i tako ostave nekoliko dana. Plodovi nakon nekoliko dana dodatnog zorenja sami ispadaju iz ježinaca i tada su i ukusniji.

Čitaj, prati i komen tiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!