Najstarije poznato grčko pismo spada u arhajsko razdoblje. Ostalo je sačuvano na glinenim tablicama iz toga doba. U ovom razdoblju uglavnom se ističe usmena književnost. 

Prema jednoj teoriji, mikenska se književnost, kao što je slučaj i s kasnijim Homerovim i drugim djelima ciklične epike, prenosila usmenim putem. Od književnika u ovom razdoblju značajni su Homer, Sapfa, Alkej, Anakreont).

Podjela grčke umjetnosti:  Geometrijski stil (10. – 7. st.), Arhajsku umjetnost (650. – 480.), Klasično ili Zlatno doba (480. pr. Kr. – 336.) i Helenizam (336. pr. Kr. – 30.).

S obzirom na društvene, političke i književne prilike, može se cjelokupna antička grčka književnost podijeliti na četiri razdoblja: Arhajsko razdoblje (od prvih pisanih spomenika do kraja 6. stoljeća pr. Kr.); Klasično razdoblje (5. i 4. stoljeće pr. Kr.); Aleksandrijsko razdoblje (od 3. do 1. stoljeća pr. Kr.); Rimsko razdoblje (od 30. pr. Kr. do 529. poslije Krista).

Starogrčka književnost, pa tako i  arhajsko razdoblje, je bila od presudnog značaja za osnutak rimske književnosti, no i za cjelokupnu europsku književnost i oblikovanje književnih vrsta.