Najstarije poznato grčko pismo spada u arhajsko
razdoblje. Ostalo je sačuvano na glinenim tablicama iz
toga doba.
U ovom razdoblju uglavnom se ističe usmena književnost.
Prema jednoj teoriji, mikenska se književnost, kao što je slučaj
i s kasnijim Homerovim i drugim djelima ciklične epike, prenosila
usmenim putem.
Od književnika u ovom razdoblju značajni su Homer, Sapfa, Alkej,
Anakreont).
Podjela grčke umjetnosti:
Geometrijski stil (10. – 7. st.),
Arhajsku umjetnost (650. – 480.),
Klasično ili Zlatno doba (480. pr. Kr. – 336.) i
Helenizam (336. pr. Kr. – 30.).
S obzirom na društvene, političke i književne prilike, može se
cjelokupna antička grčka književnost podijeliti na četiri
razdoblja:
Arhajsko razdoblje (od prvih pisanih spomenika
do kraja 6. stoljeća pr. Kr.);
Klasično razdoblje (5. i 4. stoljeće pr. Kr.);
Aleksandrijsko razdoblje (od 3. do 1. stoljeća pr. Kr.);
Rimsko razdoblje (od 30. pr. Kr. do 529. poslije Krista).
Starogrčka književnost, pa tako i arhajsko razdoblje, je bila od presudnog značaja za osnutak rimske književnosti, no i za cjelokupnu europsku književnost i oblikovanje književnih vrsta.
