Blitva (lat. Beta), je biljka povrtlarica iz roda dvogodišnjih
biljaka, trajnica iz porodice Amaranthaceae.
Latinsko ime roda Beta, potječe još od starih Rimljana koji su je
upravo tako i nazivali.
Znamo da je vrlo korisna za povećanje imuniteta, a i da je dobar
je diuretik, a znate li koja je blitva bolja, stara ili
mlada blitva?
Blitva izgleda slično kao i druge vrste lisnatog povrća, ali ipak tu su neke značajne razlike, kako u vrijednostima tako i u izgledu, a prvenstveno vidimo razliku u veličini listova kada je mlada blitva u pitanju i ona starija.
Mlada blitva ima manje i nježnije listove dok ona starija ima i možda najveće listove među svim lisnatim povrtlaricama.
Kao i sve lisnato povrće, ni blitva nema veliku energetsku vrijednost. U100 grama jestivog dijela blitve ima samo 59 kJ ili 14 kcal, ali to uspješno nadoknađuje visokim sadržajem vitamina C i karotina (provitamin A) i obiljem mineralnih soli. U blitvi ima 12,31% suhe tvari, od čega 4,83% ugljikohidrata; 2,0% proteina; 3,44% celuloze; 0,42% biljnih ulja i 1,62% mineralnih sastojaka. Idealna je u dijetama za mršavljenje – jedna šalica kuhane blitve sadrži 35 kCal. Preporučuje se trudnicama zbog obilja folne kiseline – pola šalice sadrži 50 do 90 mikrograma.
U prvoj godini mlada blitva razvije dubok i
razgranat korijen, koji je u gornjem dijelu zadebljan, skraćenu
stabljiku i rozetu lišća. U drugoj godini razvije se razgranata
cvjetna stabljika visine do 1,2 m. Blitva se uzgaja radi
lišća.
Tradicionalna večera u Dalmaciji nezamisliva je bez
blitve.
Mlada blitva kuha se vrlo kratko, svega 5
minuta, a veće, starije i rebrastije listove kuhaju se oko 20
minuta. Kod mlade blitve koristi se cijeli list, a kod stare
blitve odbacimo najtvrđi dio korijena, iako u korijenu ima dosta
hranjivih tvari, ali da je ne bismo prekuhavali i tako uništili
najhranjivije sastojke listova, bolje je odbaciti tvrdi dio
korijena a blitvu kuhati kraće.
Moramo naglasiti da razlikujemo dvije glavne vrste blitve, lisnatu, koja razvija rozetu krupnog, širokog i mesnatog lišća i takozvanu rebrastu, koja ima jako razvijenu, sočnu i mesnatu stabljiku, odnosno peteljku, žute, zelene ili crvene boje.
Mlada blitva je uvijek puno ukusnija od one starije.
Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!
