Jadransko more i otoci koji mu pripadaju

Jadransko more i jadranski otoci

Istočna obala Jadranskog mora izrazito je razvedena dok je zapadna (talijanska) obala mnogo ravnija. Također je istočna obala izrazito visoka – uz obalu se pružaju planine, osim u prostoru zapadne Istre, zadarskog zaleđa, dijela crnogorske obale te albanske obale.

Razvedenost obale je posljedica potapanja planinskih reljefnih oblika zbog otapanja leda nakon ledenog doba, kada se je razina mora izdigla 100 m, te su vrhovi nekadašnjih planina postali otoci, a doline zaljevi i morski prolazi.

Broj otoka, otočića, hridi i grebena Republike Hrvatske je 1244. Od toga je 78 otoka, 524 otočića i 642 hridi i grebena. Da bi ustanovili koje su razlike u veličinama otoka recimo prvo da su: Otoci - otoci površine veće od 1 km2; Otočići - otoci manji od 1 km2 i veće od 0,01 km2; Hridi - manje od 0,01 km2 Jadransko more i otoci hrvatskog Jadrana poredani prema površini.  Zbog velikog broja otoka koje imamo spomenuti ćemo samo prvih 30 po veličini od većeg prema manjem. To su : Cres; Krk; Brač; Hvar; Pag; Korčula; Dugi otok; Mljet; Vis; Rab; Pašman; Šolta; Lošinj; Ugljan; Lastovo; Kornat; Čiovo; Olib; Molat; Vir; Murter; Unije; Iž; Šipan; Sestrunj; Žirje; Žut; Silba; Prvić (kod Krka); Drvenik Veli;