Jabuka božićnica od davnina se uzgaja u našim krajevima te u Slovačkoj, Mađarskoj, Sloveniji, Srbiji, Bosni i Hercegovini, te spada u stare sorte jabuka.

Jabuka božićnica nepoznata je podrijetla. Poznata je i pod nazivima pogačnica, crvena kolačara, štajerski poga- čar; pogačara. Pretpostavlja se da je u Hrvatsku prenesena iz Mađarske. Krošnja ove vrste jabuke je okruglasta, a drvo zdravo i dugovječno. Otporna je na zimski mraz i traži duboka i lagana tla. 

Jabuka božićnica je tipična jabuka plosnatog i pomalo nepravilna oblika, a širina joj je za jednu trećinu veća od visine. Kožica joj je tanka, čvrsta, žutozelena i masna, a na mjestima izloženim suncu je izrazito crvena. Ima zagasito crvene pruge i smećkaste točkice. Ako jabuka raste na nepovoljnim položajima plodovi ostaju zelenkasti i manje su privlačni. Dozrijeva u prvoj polovici listopada, a skladištenjem je postojana od studenoga do proljeća. 

Jabuka božićnica se prilično dugo može čuvati u spremištima i podrumima, ali dulje čuvanje loše utječe na meso koje gubi sočnost i pobrašnjavi.  Ova sorta jabuke i nije osobite kakvoće, ali je izvrsna za kompote, štrudle i druge kolače s jabukama. 

Jabuka božićnica je dobila ime zbog svoje lijepe crvene boje i masne kožice, koja lijepo "izglancana" bude čest ukras našeg blagdanskog stola.    Božićnica je jabuka koja dobro uspijeva, a ako je na plodnim hranjivim tlima s dovoljno vlage, daje krupne, lijepo obojene plodove.   Ako raste u krajevima i na položajima s čestim jesenskim maglama, u zatvorenim udolinama i na prevlažnim tlima bit će osjetljivija na bolesti te čestostrada od krastavosti.  S obzirom na to da se ne smatra kvalitetnom sortom danas se sve rjeđe uzgaja.

Čitaj, prati i komen tiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!