Grab, obični grab ili najpreciznije Carpinus Ostrya biljka je koja pripada porodici Betulaceae, a rasprostranjen je po podruju istočne Azije, Sjeverne Amerike i Europe. Grab biljka podrazumijeva čak 20 vrsta, a diljem Europe najpoznatiji su običan grab i bijeli grab. 

Običan grab

Običan grab može doseći visinu od čak 30 metara, a štiti ga svijetlosiva kora. Ima gustu krošnju i jak korijen, a sivismeđi plodovi imaju krilca. Grab biljka ove vrste možete pronaći u srednjoj, južnoj i zapadnoj Europi, a u Hrvatskoj čini zajedno s poznatim hrastom kitnjakom i hrastom lužnjakom. Odlikuje se gustim it vrdim drvom pa se zbog kvalitete koristi za tokarenje i rezbarenje, ali i za stolariju te dobivanje ugljena. 

Bijeli grab

Za razliku od običnog graba, bijeli grab može doseći maksimalni visinu od 15 metara, a najčešće se nalazi na lokalitetima jugoistočne Europe i Azihe. Na našim prostorima zauzima svoje mjesto u šikarama i listopadnim šumama, a cvjeta u proljeće u svibnju. Ističe se po kore koja može imati vući na ljubičastu ili žućkastu boju. Plod bijelog graba, oraščić, duguljast je i tanak. 

Crni grab

Postoji još jedna grab biljka odnosno crni grab koji se u Hrvatskoj nalazi u krškim šumama. Ima široku i nepravilnu krošnju i raste do tridesetak metara visine. Na početku može imati crvenkastu koru koja kasnije postane vrlo tamna. Daje sjajne, žućkaste plodove, a živi do 100 godina. Njegovo tvrdo i čvrsto drvo idealno je za izradu alata, tokarenje i rezbarenje, ali i izradu velikih glasovira. 

Korist graba u prirodi

Grab je iznimno korisna biljka za ostatak ekosustava. Predstavlja sigurno utočište za ptice i manje sisavce kako bi u miru mogli nesti jaja i skloniti se od klimatskih uvjeta. Predstavlja izvor hrane za brojne gusjenice, a mai sisavci jedu sjemenke u jesen.

 Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!