Crnogorično drveće raste u skupinama koje
nazivamo crnogoričnim šumama. U takvim šumama prevladavaju vrste
drveća koje ne odbacuju lišće, nego ga zadržavaju cijele
godine.
Crnogorično drveće spada u četinjače (Pinidae;
Coniferae), podrazred golosjemenjača. Stablo im je većinom
razgranato, krošnja ima često piramidalan oblik.
Navesti ćemo samo neke vrste crnogoričnog drveća: borovi, cedrovi, smreke, jele, čempresi, borovac, munika, omorika, ariš,duglazija, tisa, čuga, pačempres, tuja, borovica, ginko.
Thuja Occidentalis "Rheingold"
Ovo crnogorično drvo naraste do visine 1,5 m,vrhovi imaju
specifične nijanse zlatno žute boje što omogućava obogaćivanje
boja vrtova i zelenih površina
Pinus nigra-crni bor
Crnogorično drvo visine do 40 m, pupovi su smolasti,u pršljenovima,prekriveni tankim sivim ljuskicama, a ima i žuto-smeđe češere.
Crnogorično drveće naših krajeva
Pinus mugo-planinski bor
Niska sporo rastuća četinjača, najviše je susrećemo u obliku
polegnutog grma čija ne pravilna debla leže na zemlji ili
kamenju. Grane ovog bora su guste i sabljasto povijene prema gore
Crnogorično drveće naših krajeva
Taxus baccata L.-Tisa
Crnogorično spororastuće drveće , iglice su joj linearne dužine do 3 cm i 2 mm široke, s donje strane iglica nalaze se dvije svijetlo zelene linije. Tisa raste kao crnogorični grm ili kao nisko drvo, ali zna narasti do 15 m visine. Deblo tise dosegne i preko 1 m u promjeru, a životni vijek nerijetko dostiže i tisuću godina. Tisa ima obličasti plod i tamnozelene iglice koji je otrovan.
Juniperus sabina "Tamariscifolia"
Zimzelena četinjača,zimzeleni pokrivač tla,visine 1.5 m i širine
2.5 metra s bodljikavim tamno zelenim lišćem,koristi se kao
pokrivač tla
U našim krajevima crnogorično drveće pokriva oko 17% šumskih površina. U gorama i planinama šume tvore jela i obični bor, a u višim dijelovima smreka. Na gornjoj granici šuma prevladavaju sastojine bora krivulja, dok je crni bor raširen je na submediteranskim i hladnijim mediteranskim šumskim terenima gdje tvori autohtone šume.
Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!
