Nije uzalud rečeno da graha treba nabaviti u količinama dovoljnim za ratne zalihe.
Grah se nalazi na čak tri mjesta na popisu namirnica bogatih antioksidansima dok je crni suhi grah na vrhu te liste.
Riječ je o jednogodišnjoj biljci iz porodice mahunarki koja je stigla iz Amerike u Europu u 16. stoljeću zajedno s krumpirom i kukuruzom.
Razlikujemo mladi i suhi grah. Mladi grah je dostupan u trgovinama svega nekoliko mjeseci u godini, a suhi pak možete nabaviti i konzumirati uvijek.
Ova najpoznatija mahunarka razvila je nebrojeno vrsta a vjerojatno isto toliko i načina spravljanja. Ovdje govorimo o crnom grahu.
Crni grah posjeduje iznimnu energetsku vrijednost te sadrži gotovo sve esencijalne aminokiseline.
Sadrži i lecitin te mnoge minerale (kalij, kalcij, željezo, fosfor, magnezij, cink i natrij). Crni grah je odličan izvor bjelančevina, a za razliku od drugih izvora bjelančevina grah ima jako malo masti, a uopće ne sadrži one zasićene kao ni kolesterol.
Cijenjen je kao izvor vlakana koja doprinose osjećaju sitosti jer njegova konzumacija održava nivo šećera u krvi stabilnim.
Crni grah odličan je izvor folne kiseline, tiamina, piridoksina (B6), vitamina K, riboflavina (B2), pantotenske kiseline i niacina (B3).
Dokazano je da crni grah kao i sve ostale vrste graha, smanjuje rizik od srčanih bolesti i to za čak 82 posto.
Moramo izdvojiti i folnu kiselinu kojom grah obiluje a koja je iznimno važna za trudnice.
Povoljno utječe i na mentalno zdravlje zbog vitamina tiamina koji sudjeluje u proizvodnji energije i sintezi acetilkolina, neurotransmitera za pamćenje.
Nema razloga da grah ne uvrstite u gotovo svakodnevnu prehranu i ne dajte da vas njegova nešto duža priprema obeshrabri.
Savjet za kraj: suhi grah prije kuhanja svakako namačite 24h u slanoj vodi. Dobiti će bolji okus i teksturu a jelo će biti ukusnije.
