Brusnice cvatu dva puta, u svibnju (lipnju), te srpnju (kolovozu), a dozrijevaju u srpnju i rujnu kad je i glavna sezona berbe. Brusnice su višegodišnja dugovječna kultura, čiji nasadi mogu trajati 30 i više godina, a do ulaska u punu rodnost obično prolaze četiri godine.
Ako se pitate kako uzgajati brusnice, prvenstveno je potrebno osigurati joj vegetativno razdoblje od 110-150 dana bez mraza, te optimalne temperature od 16-27 °C. Kod nas se može uzgajati do 1.500 m nadmorske visine.
Europska brusnica ( Vaccinium vitis-idaea ) je zimzeleni grm koji raste do 25 cm. Voli humusno, kiselo tlo ( pH 4-5 ) pa je kod sadnje potrebno dodati kiseli treset.
Brusnice uzgoj
Biljke se sade na 30 cm razmaka u redu ako je razmak između redova 90 cm, odnosno na 25 cm razmaka u redu ako je razmak između redova 100 cm. Rupe za svaku sadnicu trebaju biti duboke 20-25 cm. Između redova treba kositi i malčirati iglicama bora, kiselim tresetom ili piljevinom. Tijekom rasta brusnica pušta izdanke i na taj se način sama dalje širi, odnosno razmnožava.
Kada primijetite da se neki izdanak „primi“ u zemlju, može se odvojiti od matične biljke i zasaditi na drugo mjesto.
U Sjevernoj Americi uzgoj brusnice je tradicionalan na močvarnom tlu, ali dobro uspijeva i na suhom tlu uz potreban visok nivo podzemnih voda tijekom ljetnih mjeseci. Korijenov sustav brusnice prostire se plitko u tlu, a ona je sposobna razvijati korijen iz vegetativnih dijelova biljke, što je značajno u razmnožavanju.
Osnovna značajka obiju vrsta brusnica je da vole humusna, kisela tla (pH 4-5), pa uspijevaju i tamo gdje drugim biljkama tlo ne odgovara.
Stoga se prilikom sadnje i uzgoja brusnica obavezno dodaje kiseli treset. Biljke se sade na 30 cm razmaka u redu, te 90 cm razmaka između redova, ili 25 cm razmaka u redu i 100 cm međurednog razmaka. Sade se obično kupovne sadnice u jarak dubine 20-25 cm. Prostor između redova korisno je malčirati iglicama bora, kiselim tresetom ili piljevinom.
Američka brusnica (Vaccinium macrocarpon) je veća i robusnija od europske brusnice, a sadi se isto kao i europska brusnica, s time da razmak između sadnica mora biti veći kako bi bilo dovoljno mjesta za 1-2 m duge izdanke koji se puštaju da slobodno idu po tlu.
Tijekom uzgoja brusnica,posebno u sušno vrijeme, treba ih redovito zalijevati.
Razmnožavaju se izdancima. Izdanci se mogu djelomično zatrpati, a kad se nakon par mjeseci zakorijene, odvoje se od matične biljke i posade na željeno mjesto. Najčešća greška kod sadnje brusnica je sadnja u „običnu“zemlju. Brusnice cvatu dva puta, u 5/6 mjesecu i 7/8 mjesecu, a dozrijevaju u 7. i u 9/10 mjesecu kad je i glavna sezona berbe.
Sigurni smo da sada znate mnogo više o tome kako uzgajati brusnice i nadamo se da ćete se upustiti se u avanturu uzgoja brusnica sami.
Ako još dodamo sva ljekovita svojstva brusnice, sigurni smo da hoćete.
Sok od brusnica, kao i svježi, smrznuti ili sušeni plodovi su prirodan antibiotik, koji može spriječiti infekcije urinarnog trakta izazvane bakterijom Escherichiom coli, a korisni su i u suzbijanju bakterije Helicobacter pylori koja uzrokuje čir na želucu. Osim toga brusnica smanjuje razinu šećera u krvi, štiti od pojave bolesti zuba i zubnog mesa, te kao prevencija kardiovaskularnih bolesti.
Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!
