Bjelogorično drvo možemo pronaći u brojnim vrstama, a ono što je svima zajedničko jest opadanje lišća u jesen. Ako vam pod nogama pucketa lišće različitih boja, znate da se u bjelogoričnoj šumi. Sljedeći puta istražite ljepote šume i budite ih svijesni uz ovaj kratki vodič. 

Vrste bjelogoričnog drveta su:

Hrast lužnjak izrazito je rasprostranjena vrsta bjelogoričnog drveta pa tako pokriva područje Europe, Kavkaza i Male Azije. Radi se o listopadnoj vrsti, a raste na dubokim i plodim zemljama s mnogo vlage. Lužnjak može narasti i do 50 metara, a doživjeti i 1500 godina.

Hrast kitnjak

Bjelogorično drveće vrste koje najviše zbunjuju djecu, ali i odrasle su hrast lužnjak i hrast kitnjak. Kitnjak ima dugačke peteljke, ali plodovi odnosno žirevi ih nemaju te se čine kao direktar nastavak na granu. Kitnjak nalazimo na brdskim predjelima u kontinentalnoj Hrvatskoj. 

Bukva

Bukva ili Fagus vrsta je bjelogoričnog drveća koja raste i do 30 metara. Najčešća i najrasprostranjenija je obična bukva koja kao plodove ima oraščiće. Takvi plodovi, koje u narodu često zovemo bukvice, korist se za tov domaćih životinja.

Poljski jasen

Poljski jasen ubraja se u bjelogorično drveće vrste koje narastu, kao i bukva, do 30 metara. Na područjima gdje raste poljski jasen prisutna je močvarna vegetacija, a šume jasena posebne su po kasnom prolistavanju i ranom gubljenju lišća. Poljski jasen u Hrvatskoj je autohtona biljka, a koristi se kao ukrasno drveće u parkovima. 

Grab

Carpinus Ostrya ili grab pripada bjelogoričnom drveću i grmlju. Postoji nekoliko vrsti: bijeli grab, obični grab i crni grab, a najrasprostranjeniji je obični. Grab najčešće obitava u zajednici s hrastovima kitnjakom i lužnjakom, a ima kvalitetno drvo koje se koristi u različite svrhe. Od graba se tako proizvode stolarski alati, a od crne vrste prave se glasoviri. 

Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!