Ako ste ljubitelj bogate povijesne tradicije, netaknute prirode i vrhunske gastronomije, onda ćete se na prvi pogled zaljubiti u ovo bajkovito mjesto smješteno na samome početku poluotoka Pelješca. Naravno, govorimo o živopisnome gradiću Stonu, poznatom i kao „gradu soli“.
Putujući prema jugu Hrvatske doći ćete do Stona, gradića bogate i uzbudljive povijesti, koji se smjestio u podnožju brda Podzvizd. Čim zakoračite u Ston, imat ćete osjećaj kao da ste zagazili u daleku prošlost. Tradicija je ovdje utkana u svaki komadić tla i građevina i to se itekako osjeti. Kako i ne bi, kada njegova povijest seže u daleko doba Dubrovačke Republike.
Današnjemu posjetitelju Stona teško je na prvi pogled dočarati da se nalazi – prema značaju i veličini – u drugome gradu Dubrovačke Republike. Miran gradić, izoliran i uspavan, sve do početka 19. stoljeća bio je ekonomsko, političko, vojno, crkveno, kulturno i prometno središte zapadnoga dijela države.
Najstarija solana u cijeloj Europi
Nekadašnja vrijednostStona kao grada soli potvrđuje se i danas u pogonima najstarije aktivne solane na svijetu, solane koja je ostala vjerna tradiciji i prirodnom načinu proizvodnje - koji se nije promijenio još od antičkih vremena. Jednostavno ne možete doći u Ston, a da ne posjetite tu čuvenu solanu, jednu od triju solana u Hrvatskoj, najstariju u Europi, a moguće i svijetu. Potječe iz 14. stoljeća te je i danas u funkciji. Nastala je nakon što je Dubrovačka republika 1333. kupila Ston i 1360. opasala ga obrambenim zidom.
Solana je podijeljena na bazene, od kojih je svaki, osim Munda (za narod), nazvan prema nekom kršćanskom svecu: Sv. Frano, Sv. Petar i Pavao, Sv. Vlaho, Sv. Nikola. Možete li vjerovati da stonska solana svoj izgled i način proizvodnje dosad nimalo nije mijenjala? Tako je, sunce, more, vjetar i čovjek i danas se udružuju kako bi proizveli izvanrednu ekološku sol i solni cvijet. Godišnje se u solani proizvede oko 2000 tona soli.
Najveća atrakcija su goleme zidine
Ston je jedan od najstarijih europskih gradova koji je planski građen. Da, to je jedini grad u Europi, uz jedan francuski, koji ima plan uređenja star gotovo 700 godina! Prema jedinstvenomu projektu planski su podignuta dva utvrđena gradića: južno Ston i sjeverno Mali Ston, s ciljem okupljanja ljudi za čuvanje granica i rad u solanama. Njih, pak, povezuju poznate Stonske zidine, koje se smatraju najvećim fortifikacijsko-urbanističkim pothvatom ondašnje Europe. One su svojevremeno imale veliku važnost, jer su branile solanu, koja je Dubrovačkoj Republici donosila 15.900 dukata svake godine.
Prvo je u tridesetak godina sazidan obrambeni bedem, s jedne na drugu stranu poluotoka. Nad zapadnim strmim obroncima Prevlake, Pelješac je odvojen od kopna pomoću Velikoga zida. Prebacujući se dvostrukim potezom preko brda, u ukupnoj dužini od 5,5 km, zidine su pojačane s 40-ak kula i pet tvrđava. Nakon Kineskoga zida, ovo je najdulji sačuvani fortifikacijski sustav na svijetu.
Prijedlozi za kulturno uzdizanje
Ako ste ljubitelj kulture i umjetnosti, morate posjetiti nekadašnju Biskupsku palaču, mjesto spoja povijesne i kulturne baštine. Počela se graditi nakon obnavljanja biskupije 1541. godine, a završena je 1572. u vrijeme biskupa Bonifacija de Stephanisa. Bila je to jedina zgrada u Stonu kojoj je izvorno pripadao vrt. Danas je Biskupska palača župni dvor u čijemu se prizemlju nalazi Lapidarij. Premda je Ston naseljeno mjesto, on je ustvari riznica kulturno-povijesnih spomenika. Među njima je i spomenuta Biskupska palača, koja je preživjela nekoliko ratova i potresa, ali se unatoč svemu tomu održala do danas.
U prizemlju Biskupske kuće nalazi se Lapidarij, čija postava privlači sve više posjetitelja. Ovdje možete razgledati kamene ulomke, kaleže, križeve, zavjetne darove, nakit i ostale dragocjenosti iz staroga i novoga Stona. Tako možete vidjeti povijesni prikaz Stona od rimskih vremena, ranokršćanskih crkava od 6. stoljeća, kao što je crkva sv. Marije Magdalene. Ona je zapravo bila prva stonska katedrala.
Zanimljivi su i ostaci s crkve Velike Gospe ili Gospe od Lužina iz 9. st. te crkvice sv. Mihajla s prijelaza 10. na 11. stoljeće. U njezinoj se unutrašnjosti nalaze freske koje su među najstarijima u Hrvatskoj. U Lapidariju se nalazi i fragment freske s ribljom ljuskom iz crkve sv. Marije Mandaljene, ranokršćanske crkve u Stonu. Ondje ćete vidjeti i Isusov križ te Isusovu krunu iz druge polovine 15. st. Nju je u Ston donio biskup Bonifacije. On je, među ostalima, jedno vrijeme bio stonski biskup, koji je sagradio Biskupsku palaču.
Bajkovite uvale i pješčane plaže
Poželite li se okupati, ne morate se mnogo udaljavati od Stona. Samo tri kilometra zapadno nalazi se čuvena uvala Prapratno. Jedna od najljepših uvala na ovome dijelu Pelješca s dugom pješčanom plažom u predjelu obraslom borovom šumom. Gotovo nigdje more nije tako čisto i toplo. Valovi koje ljetni vjetar maestral donese iz Mljetskoga kanala, ovu čarobnu uvalu čine jedinstvenom.
Svega dva kilometra od Stona udaljeno je i mjestašce Broce, naselje okruženo gustom borovom šumom i pristupačnom obalom. Broce ima i lijepo pristanište za jahte te manje brodice. Isto toliko ćete putovati i do Hodilja, malena i pitoma mjesta nasuprot Otoku života. Hodilje je sidrište u Malostonskome kanalu, čije čisto i toplo more te pješčane plaže pogoduju obiteljskomu turizmu.
Iće i piće te originalni suveniri
Malostonski zaljev poznat je po uzgoju mušula i kamenica, tako da ovo mjesto nipošto nećete zaobići kada se zaželite ukusna zalogaja. Za potpuni dojam, nikako nemojte propustiti i izlete brodovima do uzgajališta kamenica sa lokalnim školjkarima. Tragovi uzgoja kamenica u Malostonskome zaljevu postoje još iz razdoblja rimske vladavine ovim prostorom. Prvi pisani dokumenti o izlovu školjaka potječu iz 16. stoljeća, a o uzgoju iz 17. stoljeća, zapisi iz vremena Dubrovačke Republike.
Likeri i rakije proizvedeni od aromatičnih trava ubranih na pelješkim vrhovima, stonska krupna sol oplemenjena samoniklim aromatičnim biljem iz pelješkoga krša, proizvodi od lavande, ručno rađeni sapuni prema starim i provjerenim recepturama naših baka, arancini i bruštulane mjendule, džemovi i maslinovo ulje te suveniri od maslinova drva samo su neki od suvenira koje biste mogli ponijeti iz Stona.
Puno je toga što ovdje možete vidjeti i doživjeti. Ono što prvo uočite i osjetite jest ljubav čovjeka prema tradiciji, običajima, moru i prirodi. Nakon što se opustite u miru neke skrovite uvale, uživate u dobroj ribi i školjkama, zalijete sve čašom vrhunskoga pelješkog vina, zasladite se i poznatom Stonskom tortom, poslasticom čija se receptura prenosi generacijama.
Prvi slobodan vikend svakako rezervirajte za posjet Stonu, prošetajte njegovim zidinama, razgledajte njegove povijesne znamenitosti, uživajte u tradiciji, kulturi i upoznajte ga pobliže – nećete požaliti!
Sadržaj producirao RTL Digital u suradnji s TZ Dubrovačko-neretvanske županije prema najvišim uredničkim standardima.
