Koje su najčešće zablude u prehrani među Hrvatima, kako se naša tradicionalna kuhinja uklapa u moderan stil života i kako uvesti promjene u prehrambene navike – neka su od pitanja na koja je dr. Orlić odgovorio u emisiji. 

Hrvatska kuhinja nije u skladu s trendovima

Na tanjuru mnogih Hrvata često se može naći neka varijanta pohanog mesa zajedno s prilogom koji je nerijetko određena vrsta ugljikohidrata, no nameće se pitanje koliko je takvo jelo zapravo kvalitetno? Hrvatska tradicionalna kuhinja nabijena je kalorijama, dok su nutritivne tvari prisutne u manjini, što nas dovoljno ne nahrani i naposljetku vodi do začaranog kruga prejedanja. Takav način prehrane neprilagođen je modernom stilu života karakterističnom po maloj količini kretanja, odnosno niskoj razini potrošnje visokokaloričnih zagrebačkih odrezaka ili pomfrita uronjenih u ulju.

"Potrebno je promijeniti pristup u smjeru povećanog unosa proteina, povećanog unosa vlakana te u životni stil uključiti redovnu tjelesnu aktivnost", objašnjava dr. Orlić te dodaje da bez određene vrste tjelovježbe ne možemo ostvariti kvalitetno metaboličko zdravlje i energetski balans, koji bi se trebali postaviti prvi na listi prioriteta.

Ne postoji loša, a ni dobra hrana

"Ljudi danas često podlegnu triku sakrivenih kalorija, takozvanim zdravim namirnicama kao što su orašasti plodovi i sjemenke", objašnjava dr. Orlić koji smatra da se prehrambeni proizvodi ne bi trebali smještati u dobru i lošu kategoriju, jer hrana nije crno-bijela. Naša bi se prehrana trebala podudarati s našim potrebama te životnim stilom, pa se tako treba obraćati i pažnja na količinu sna i stresa.

Foto: Net.hr

Foto: Net.hr

Smije li se jesti nakon šest sati?

Nakon odluke o promjeni navika osobe se često odluče podvrgnuti određenoj vrsti dijete, a slijede savjete koje je preporučio neki "stručnjak" na društvenim mrežama ili u knjigama, što naposljetku rezultira nedjelotvornim rezultatima. Prema riječima doktora Orlića, na taj način postajemo robovi propagande i algoritama na društvenim mrežama koji nas hrane brojnim zabludama o prehrani, kao što je keto dijeta.

Uvjerenje da je za zdravu prehranu potrebno izdvojiti veliku količinu novca u potpunosti je pogrešna, s obzirom na to da je jednako skupa kao i ona nezdrava. Također, mit o zabrani konzumacije hrane nakon šest sati navečer potpuno je pogrešan kao i radikalno pristupanje promjeni, kao što je potpuno izbacivanje šećera iz prehrane.

TJEDAN ISKRENOSTI /

'Život u balansu': Priroda traume i zašto baš sada pričamo o njoj?

Gdje se kvalitetno informirati?

Iako brojni posežu za popularnim priručnicima o prehrani, dr. Orlić tvrdi da se provjerene informacije nalaze u stručnim udžbenicima, koje će nažalost odabrati manjina. Pravi stručnjaci teško se izdvajaju među pseudostručnjacima koji su u trendu na društvenim mrežama, a mi kao gledatelji ni ne znamo jesu li podaci kojima nas hrane uopće znanstveno dokazani.

"Mi smo glineni golubovi. Mi nemamo nikakve alate za filtrirati dobar sadržaj na društvenim mrežama", tvrdi dr. Orlić. Za njega, važno je slušati savjete provjerenih stručnjaka, proučavati znanstvene radove ili slušati podcaste nekih od najvećih imena u tom području medicine, kao što su Andrea Mayer, Alan Aragon, Peter Attia…

Nutricionisti odgovaraju na pitanja zašto je bitna tjelesna aktivnost, kvalitetna prehrana ili dovoljna količina sna, a nakon što ljudi saznaju što se krije iza brojnih nedoumica spremni su za promjene nabolje.

"Nutricionizam nije samo hranjenje, već je i izgradnja navike odlaska jednom tjedno na plac, odnosno tržnicu te punjenje frižidera namirnicama za koje znamo da će nam pomoći na tom putu. Pogotovo danas kad je jako izazovno prehrambeno okruženje i na svakoj tramvajskoj stanici i na svakom ćošku se nude natprirodno ukusne namirnice kojima vidimo naši sugrađani zbilja teško mogu odoljeti", govori dr. Orlić.

Nemojte čekati "pet do dvanaest"

Nerijetko se poseže za promjenama kad je prekasno te kad se stanje toliko pogorša da osoba pati od ozbiljnih zdravstvenih problema.

"Što raditi kad je sve dobro?", jedno je od pitanja koje morate postaviti samome sebi, ali i po mogućnosti nekome od stručnjaka ako želite prevenirati zdravstvene probleme. Na svom putu prema zdravijem životu nemojte postavljati nerealne ciljeve i opterećivati se brojem na vagi, već se ponosite svakim uspjehom, bilo malim, bilo velikim.

Kroz pet epizoda Života u balansu, koji možete ekskluzivno pratiti na službenom YouTube kanalu RTL-a, saznat ćete sve o prehrani, tjelovježbi i mentalnom zdravlju na primjeru prosječnog pretilog Hrvata. Na samom kraju očekuje vas posebno iznenađenje i besplatna pomoć kroz sljedećih šest mjeseci.

Uz emisiju, sve savjete i probleme s kojima će se sudionik susresti možete pratiti kroz članke na portalu Net.hr.

Za kraj – pitanje za vas – u koji mit o prehrani više ne vjerujete?