Učite djecu o novcu od malih nogu: Uz edukaciju će naučiti osigurati budućnost
Ulaganjem vremena i truda u edukaciju djece o novcu, ne osigurava se samo njihova osobna financijska stabilnost, već se gradi generacija koja će biti sposobnija nositi se s ekonomskim izazovima budućnosti
Svake godine, 31. listopada, diljem svijeta obilježava se Svjetski dan štednje, dan koji nas podsjeća na važnost odgovornog upravljanja novcem i promišljanja o financijskoj sigurnosti.
Ustanovljen davne 1924. godine na Prvom međunarodnom kongresu štedioničara u Milanu, ovaj dan ima dublji smisao od pukog odlaganja novca sa strane. Njegova je temeljna poruka borba protiv rasipništva i promicanje kulture štednje, a poseban naglasak stavlja se na one koji tek stupaju u svijet financija – djecu. Ulaganje u njihovu financijsku pismenost od najranije dobi nije samo dar njima, već i zalog za stabilnije i prosperitetnije društvo.
Zašto je rana financijska edukacija ključna?
U današnjem iznimno složenom ekonomskom okruženju, sposobnost upravljanja osobnim financijama postala je jedna od najvažnijih životnih vještina. Istraživanja su pokazala da se temeljne financijske navike i odnos prema novcu formiraju već do sedme godine života, što jasno ukazuje na presudnu ulogu ranog odgoja.
Kada djecu od malih nogu učimo o vrijednosti novca, štednji i postavljanju ciljeva, ne daju im se samo apstraktne lekcije, već se tako grade temelji za njihovu buduću financijsku dobrobit. Pravovremena edukacija pomaže im da razviju razumijevanje osnovnih ekonomskih koncepata, što će im kasnije omogućiti donošenje informiranih i mudrih odluka o vlastitom budžetu, štednji ili ulaganju. Time se značajno smanjuje rizik od budućih financijskih poteškoća, poput prezaduženosti ili života "od plaće do plaće" te se gradi zdrava radna etika kroz razumijevanje da su rad i trud izravno povezani s financijskim uspjehom.
Praktični koraci u financijskom odgoju
Učenje o novcu ne mora biti komplicirano niti rezervirano samo za školske klupe - ono se najučinkovitije provodi kroz svakodnevne situacije, igru i praktične primjere. Prvi i najjednostavniji korak često je uvođenje kasice-prasice. Ona djeci vizualizira proces štednje i pomaže im da shvate kako se malim, redovitim koracima može doći do većeg cilja. Zajedničko prebrojavanje ušteđevine i razgovor o tome što se za taj novac može kupiti pretvara štednju u uzbudljiv proces.
Kako djeca rastu, uvođenje džeparca postaje moćan alat za učenje odgovornosti. Davanjem određenog iznosa, primjerice na tjednoj bazi, djeci se pruža prilika da samostalno donose odluke o trošenju. Čak i ako naprave pogrešku i potroše novac na nešto što se roditelju čini nevažnim, to je vrijedna lekcija o posljedicama vlastitih izbora. Kroz takva iskustva uče o strpljenju, odgađanju zadovoljstva i razlikovanju između stvarnih potreba i trenutačnih želja.
Uključivanje djece u stvarne financijske situacije, poput odlaska u trgovinu, gdje mogu vidjeti kako funkcionira plaćanje i uspoređivanje cijena, dodatno jača njihovo razumijevanje. Pritom je ključna uloga roditelja kao uzora. Djeca uče promatrajući, stoga racionalno trošenje i odgovorno upravljanje kućnim budžetom postaju najsnažnija lekcija koju im možete pružiti.
Banke kao partneri u edukaciji najmlađih
Svjetski dan štednje idealna je prilika kada i financijske institucije preuzimaju aktivnu ulogu u edukaciji. Mnoge banke tradicionalno otvaraju svoja vrata najmlađima, organizirajući posjete djece iz vrtića i osnovnih škola. Kroz igru i druženje sa zaposlenicima, djeca imaju priliku doživjeti svijet banaka, naučiti što bankari rade i zašto je važno imati štedni račun. Takve inicijative pretvaraju apstraktni pojam štednje u stvarno i pozitivno iskustvo, potičući djecu da od najranije dobi razviju povjerenje u financijske institucije i usvoje naviku štednje.
Podsjetnik je to da je financijska pismenost vještina koja se gradi cijeli život, a njezini temelji postavljaju se u djetinjstvu. Ulaganjem vremena i truda u edukaciju djece o novcu, ne osigurava se samo njihova osobna financijska stabilnost, već se gradi generacija koja će biti sposobnija nositi se s ekonomskim izazovima budućnosti.
POGLEDAJTE GALERIJU
POGLEDAJTE VIDEO: Davor Aničić, stručnjak za umjetnu inteligenciju o djeci i mobitelima: 'Treba ih zabraniti u školi'