Za većinu pogođenih zemalja širom svijeta mjere socijalne distance odigrale su ključnu ulogu u odgovoru na pandemiju koronavirusa. Onda kada se se slijede, dokazano je da prilično učinkovito pomažu usporiti širenje bolesti.
Međutim, ako ste izašli iz kuće, vjerojatno ste naišli na dosta ljudi koji se nisu pridržavali mjera poput nošenja maske i, primjerice, održavali udaljenost od 2 metra.. Novo istraživanje razmatralo je pitanje zbog čega je nekim ljudima teže pridržavati se novih pravila nego drugima, piše Science Alert.
Istraživači su u radu, koji je objavljen u Proceedings of the National Academy of Sciences, proučavali ranu fazu pandemije u SAD-u, od 13. do 25. ožujka 2020., neposredno nakon što proglašena krizna situacija. Od sudionika se tražilo da ispune upitnik osmišljen za procjenu njihovog raspoloženja, razine anksioznosti i pridržavanja mjera socijalnog distanciranja. Također je procijenjena njihova inteligencija te razumijevanje troškova i koristi društvenog distanciranja.
Ovisno o radnoj memoriji?
Tim je otkrio da se odluka hoćete li poštivati pravilo socijalnog distanciranja u ranim fazama pandemije svodi na to koliko imate "radne memorije". Radna memorija je psihološki proces kratkotrajnog zadržavanja informacija u vašem umu tijekom obavljanja mentalnih operacija nad tim informacijama, poput donošenja odluka. Pokazalo se kako je manje vjerojatno da će se ljudi sa slabijim radnim pamćenjem pridržavati mjera, te da je manje vjerovatno da će biti svjesni prednosti socijalnog distanciranja.
"Što je veći kapacitet radne memorije, to je veća vjerojatnost da će uslijediti ponašanja socijalnog distanciranja", rekao je stariji autor studije Weiwei Zhang, izvanredni profesor psihologije na Sveučilištu Kalifornija, Riverside. Veza je postojala i nakon što su napravili provjeru relevantnih psiholoških i socioekonomskih čimbenika, uključujući razinu anksioznosti, osobine ličnosti, obrazovanje i prihode.
"Otkrili smo da poštivanje socijalne distance može ovisiti o napornom postupku odlučivanja o procjeni troškova u odnosu na koristi od tih ponašanja u radnoj memoriji - umjesto, recimo, pukoj navici", dodao je Zhang. "Ovaj postupak odlučivanja može biti manje naporan za ljude s većom radnom sposobnošću pamćenja, što potencijalno može dovesti do ponašanja koja su sklonija socijalnoj distanci."
Treba paziti na manje kognitivno sposobne
Ovo ponašanje odražavalo je zabrinutost ljudi za inherentne troškove socijalnog distanciranja, istovremeno snižavajući njegove koristi. U studiji, istraživači predlažu da se to može povezati s ograničenjem mentalne sposobnosti osobe da "istovremeno zadrži više informacija u radnoj memoriji radi racionalnog odlučivanja koje vodi poštivanju socijalne distancirance".
Tim sugerira da zakonodavci trebaju uzeti u obzir manje kognitivno sposobne osobe prilikom donošenja društvenih pravila, kao i izrade informativnih materijala koji ne opterećuju ljude slabije inteligencije i radne memorije. Budući da se mjere socijalne distance još ne smatraju normom u zemljama poput SAD-a, istraživači ističu da za neke može biti mentalno naporna odluka da se slijede pravila socijalnog distanciranja i nošenja maske.
"Posljedično, svi ćemo se morati potruditi da prevladamo tendenciju izbjegavanja napornih odluka, poput ne prakticiranja socijalnog distanciranja", rekao je Zhang, dodavši da će zakonodavci također morati razmotriti opće kognitivne sposobnosti pojedinaca prilikom promicanja nošenja maske ili fizičkog distanciranja.
"Poruka u takvim materijalima treba biti sažeta, jezgrovita i kratak. Ljudima olakšajte postupak donošenja odluka", poručuju.
Sve o koronavirusu u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.
