Uspješno uzgojena manunarka u lunarnom tlu: Bliže smo mogućnosti usjeva na Mjesecu
Znanstvenici su se inspirirali biljkama na Zemlji, od kojih više od 80 posto ima simbiozu s gljivama
Znanstvenici su bliže mogućnosti uzgoja usjeva na Mjesecu nakon uspješnog uzgoja slanutka u simuliranom lunarnom tlu, navodi se u novoj studiji.
Istraživači su ovaj pothvat uspjeli ostvariti tretiranjem simuliranog regolita (naziv za mjesečevu prašinu ili lunarno tlo) simbiotskim gljivama i kompostom koji proizvode crvi, izvijestio je rad objavljen u četvrtak u časopisu Scientific Reports. Studija je pokazala da su gljive i kompost značajno poboljšali vjerojatnost reprodukcije slanutka.
"Lunarno tlo samo po sebi ne podržava zdrav rast biljaka iz više razloga, a jedan od njih je taj što sadrži visoke koncentracije metala, uključujući aluminij i cink", rekla je za ABC News Jess Atkin, doktorandica na Odjelu za tlo i poljoprivredne znanosti Sveučilišta Texas A&M. Regolitu, također, nedostaje mikrobiom koji se nalazi u Zemljinom tlu, a njegova konzistencija nalik prahu ne dopušta vodi da se lako filtrira kroz njega, navodi se radu.
"Da biste imali obradivo tlo, morate imati dvije stvari: organsku tvar i mikroorganizme. A Mjesec nema ni jedno ni drugo", rekla je Atkin.
No, znanstvenici su se inspirirali biljkama na Zemlji, od kojih njih više od 80 posto ima simbiozu s gljivama, a poznate su kao arbuskularne mikorize, što je "jedna od najstarijih simbioza na Zemlji", rekla je Atkin te je dodala da je "u biti to ono što je biljkama omogućilo da se nasele na kopnu i razviju korijenje".
Zašto su znanstvenici izabrali slanutak?
Slanutak nije tipična biljka odabrana za proizvodnju svemirskih usjeva, ali Atkin ga je odabrala jer je otporan na stres, bogat proteinima i jer šalje signale za aktivno regrutiranje mikroorganizama koji mu pomažu u preživljavanju, rekla je.
"Općenito se proučavaju stvari poput lisnatog povrća, salate, rajčica, stvari koje imaju visok udio antocijanina i mogu pomoći u zaštiti od zračenja", kazala je Atkin.
U simuliranom lunarnom tlu koje je sadržavalo veće koncentracije regolita, bilo je manje razmnožavanja i manje sjemenki slanutka, prema Atkin, koja je također rekla da su sve sjemenke bile otprilike iste veličine, tako da to nije promijenilo njihovu kvalitetu. Sjemenke se trenutačno testiraju na nutritivnu vrijednost, proteine i nakupljanje metala.
Osim gljiva, istraživači su za organsku tvar koju su dodali u tlo odabrali vermikompost, što je zapravo, "izmet crva". Izabrali su ga jer NASA koristi logistički projekt ponovne upotrebe koji uzima obično odbačene predmete kojima se mogu hraniti crvi, poput taloga kave, ostataka hrane, pa čak i pamučnih majica.
'Crvi proizvode zaista hranjivo gnojivo'
"Nusprodukt koji crvi proizvode je zaista hranjivo gnojivo. Simulirani regolit (simulant) nabavljen je iz laboratorija na Floridi", rekla je Atkin.
Simulanti su namijenjeni oponašanju tla na mjestima slijetanja na Mjesec, posebno onome koje će se koristiti tijekom nadolazeće misije Artemis IV, čije je lansiranje trenutno planirano za 2028. godinu, u kojoj NASA planira prvo slijetanje na Mjesec s posadom nakon Apolla 17 u prosincu 1972. godine.
"Simulant je sastavom točan 99 posto", otkrila je Atkin.
"Kao rezultat studije, znanstvenici su saznali da biljke mogu rasti, a gljive mogu preživjeti i kolonizirati se u 100 posto simuliranoj mjesečevoj zemlji. Važan sljedeći korak je utvrditi koliko je simulant održiv", kazala je.
"Uzgojit ćemo ga i vidjeti kroz koliko generacija možemo stvoriti strukturu i u kojoj mjeri ovo možemo učiniti poput živog lunarnog tla... Ovo istraživanje utire put budućnosti u kojoj je moguće uzgajati raznolike usjeve na Mjesecu kada ljudi tamo budu hipotetski živjeli", zaključila je Atkin.
POGLEDAJTE GALERIJU
POGLEDAJTE VIDEO: Ugledni ginekolog: 'Prvi put u povijesti imamo cjepivo protiv raka. To je evolucijski uspjeh'